Dešavanja u BiH

[mrki62]

Zanimljivo dnevniavaz.ba



Tihiæu krivi mediji, SBiH, i meðunarodna zajednica

Protivnici aprilskog paketa oslabili su dr¾avu. Naru¹en autoritet OHR-a jer se pregovaralo o njegovim odlukama...
28.12.2007. 08:25

Predsjednik SDA Sulejman Tihiæ u obraæanju na novogodi¹njoj konferenciji za novinare odr¾anoj juèer u Sarajevu, ocijenio je da je u protekloj godini prvi put evidentiran zastoj u mnogim oblastima u BiH.
Posljednje aktivnosti

On je takoðer optu¾io protivnike aprilskog paketa reformi Ustava da su oslabili dr¾avu BiH te kritizirao partnere u vlasti, Stranku za BiH i SNSD. Izrazio je i odreðenu rezervu prema posljednjim aktivnostima na reformi policije.

- Kako su se mijenjali visoki predstavnici, mijenjalo se i tumaèenje tri evropska principa, a sud o radu Radne grupe dat æemo kada ona zavr¹i svoj posao - rekao je Tihiæ.

On je istakao da je "naru¹en autoritet OHR-a", jer je pregovarano...



Cjelokupan tekst dostupan je èitaocima "Dnevnog avaza" i pretplatnicima online izdanja...

[danjel]

E moji politièari daleko im kuæa od moje bila.... :boxing:

[mrki62]

Slobodno uzmite vrijeme i proèitajte koliko je trebalo raje da se vrati na svoje ognji¹te .
Proèitajte i shvatite moju srditost !

SBiH nudi SDA zajednièki izlazak na lokalne izbore

Dejtonski sporazum pada na Aneksu 7. Konstruiranjem afera opstruiraju se znaèajne investicije...
28.12.2007. 09:20
Zbog izuzetno lo¹eg povratka i te¹ke situacije u kojoj se nalaze Bo¹njaci u RS, Stranka za BiH odluèila je predlo¾iti drugim bo¹njaèkim strankama, a prvenstveno koalicionom partneru SDA, da na predstojeæim lokalnim izborima zajednièki nastupe u manjem bh. entitetu.

Prioritet u radu
- Smatramo da Aneks 7 i ove godine nije ispunio oèekivanja. Nije ispunjen plan povratka 40.000 porodica, odnosno 163.000 ljudi koji su izrazili ¾elju da se vrate na svoja ognji¹ta. Zbog toga æemo predlo¾iti da BiH uzme kredit koji bi se utro¹io za realizaciju povratka na teritoriji cijele dr¾ave, jer je oèigledno da Dejtonski sporazum pada na Aneksu 7. Povratak i dalje ostaje prvi prioritet na¹e stranke - kazao je za "Dnevni avaz" Haris Silajd¾iæ, lider Stranke za BiH.

Silajd¾iæ napominje da je kredit nu¾no podiæi, jer je jasno da postojeæa sredstva koja se izdvajaju za implementaciju Aneksa 7 nisu dostatna. U prilog tome govori podatak da se u 2007. godini samo 6.000 porodica vratilo u svoje prijeratne domove.

Predsjedni¹tvo SBiH na sjednici odr¾anoj preksinoæ u Sarajevu podr¾alo je sve ideje, inicijative i projekte ekonomskog razvoja BiH

---------------

ko je pretplatnik avaza moze procitati citav tekst na

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/aktu ... lne-izbore

[mrki62]

Nemere se ovo , nemere se ovo ,.................... haman se pribli¾avaju izbori i treba sad biti pametan :ballbounce:

Reforma Ustava: SDA predla¾e pet regija!

SDA æe zastupati regionalizaciju BiH te uspostavljanje tri nivoa vlasti: dr¾avne, regionalne i lokalne, umjesto dosada¹nje entitetske i kantonalne...

Moja primjedba ; znaèi JO© vi¹e fotelja¹a , ne treba hljeba i igara ,................................

Postojeæa ustavna struktura Bosne i Hercegovine posljedica je agresije, genocida, etnièkog èi¹æenja i drugih zloèina te je, kao takva, neodr¾iva i nefunkcionalna, navedeno je u dokumentu koji je kao polazni osnov za pregovore o ustavnim promjenama i poziciji Sarajeva u tim razgovorima usvojilo Predsjedni¹tvo Stranke demokratske akcije.

Lokalna samouprava

Kako saznajemo, pred predstojeæe razgovore o ustavnim promjenama sa kljuènim politièkim liderima ova æe stranka, vjerovatno, izraditi prijedlog ustava èija æe se su¹tina zasnivati na stavovima iznesenim u ovom prijedlogu. Bakir Izetbegoviæ, autor prijedloga koji je dobio podr¹ku rukovodstva SDA, u izjavi za "Dnevni avaz" ka¾e da je u tom prijedlogu su¹tina stavova stranke prema izmjeni Ustava BiH.

Prema tom dokumentu, SDA æe zastupati regionalizaciju BiH i uspostavljanje tri nivoa vlasti: dr¾avne, regionalne i lokalne, umjesto dosada¹nje entitetske i kantonalne. Sarajevo bi u toj regionalizaciji bilo sjedi¹te regije i jedinica lokalne samouprave u kojoj ne bi bilo sada¹njih opæina.

Za SDA su prihvatljivi modeli uspostavljanja srednjeg nivoa vlasti na, kako ka¾e Izetbegoviæ, logiènim kriterijima: ekonomskim, geografskim, saobraæajnim, povijesnim, kulturnim i drugim osnovama.

Reguliranje pitanja

Kako navodi dokument, moguæa je regionalizacija prema mapi ekonomskih regija koje su formirane na inicijativu lokalnih zajednica i Delegacije Evropske komisije, a prema kojoj bi u BiH bilo pet regija: hercegovaèka, srednjobosanska, sjeverozapadna, sjeveroistoèna i sarajevska makroregija.

Drugi model ima pet regija, i to po osnovu tzv. Martensovog plana za policijske regije u BiH. Regije bi, prema SDA, imale svoj parlament i vladu, ali regionalni parlamenti ne bi mogli donositi zakone, ¹to je pravo samo dr¾avnog parlamenta, nego bi odlukama regulirali pitanja iz svoje nadle¾nosti.

Polo¾aj Sarajeva bio bi ureðen dr¾avnim zakonom o glavnom gradu, a glavni organi u toj strukturi bili bi gradsko vijeæe i gradonaèelnik, koji bi putem mjesnih ureda pokrivali odreðena podruèja.

U prijedlogu je navedeno da bi dr¾avni nivo vlasti trebao biti definiran dvodomnim parlamentom, ali da bi se pitanja vitalnog nacionalnog interesa trebala taksativno pobrojati u ustavu. Izvr¹na vlast bila bi u rukama vlade BiH, a u okviru sudske vlasti, SDA predla¾e formiranje i vrhovnog suda BiH.


Predstavljena i Platforma HDZ-a 1990

Platformu za novi ustav HDZ-a 1990 predsjednik ove stranke Bo¾o Ljubiæ predao je liderima ostalih pet vladajuæih partija jo¹ tokom druge runde razgovora odr¾ane pro¹log mjeseca u Sarajevu. Najefikasniji model ureðenja BiH, HDZ 1990 vidi u federalizmu.

Naèela i kriteriji

- BiH bi bila slo¾ena dr¾ava od vi¹e federalnih jedinica. Etnièki kriterij jest i mora biti na prvom mjestu, jer je rijeè o multietnièkoj dr¾avi. Jasno da se i ostali kriteriji moraju respektirati - navodi se u Platformi HDZ-a 1990.

Prema ovoj stranci, postojale bi federalne (savezne ili centralne) institucije vlasti koje bi "imale ovlasti za normalno funkcioniranje dr¾ave".

Zakonodavna vlast imala bi dva doma federalnog parlamenta, gdje bi dom naroda imao efektivno pravo veta.

Izvr¹nu vlast èinilo bi predsjedni¹tvo sastavljeno od tri predstavnika konstitutivnih naroda, od kojih je jedan predsjedavajuæi, a druga dva zamjenici i rotirali bi se nakon svakih izbora ili nakon svake treæine mandata.

Takoðer, HDZ 1990 predla¾e da se èlanovi predsjedni¹tva biraju posredno u federalnom parlamentu.

Vlada bi bila sastavljena na paritetnom modelu s predsjednikom iz naroda iz kojeg nije predsjednik predsjedni¹tva ili parlamenta.

Prostorno ureðenje

- BiH je federacija sastavljena od federalnih jedinica koje bi imale sve ovlasti koje nisu izrièito u domenu savezne dr¾ave. Imale bi parlament i vladu, sudstvo i policiju, ovlasti u privredi, prostornom ureðenju, obrazovanju, kulturi, informiranju, zdravstvu i sl. Broj federalnih jedinica ne mo¾e biti manji od tri - zakljuèuje se u Platformi i dodaje da bi opæine i gradovi imali brojnije i jaèe ovlasti nego sada.

Policijske strukture

U Platformi je predlo¾eno i da na dr¾avnom nivou bude Ministarstvo sigurnosti i sigurnosne agencije poput Graniène policije, OSA-e, antiteroristièke i posebne jedinice za borbu protiv organiziranog kriminala. Ostale policijske strukture i upravni poslovi, prema HDZ-u 1990, bili bi u federalnim jedinicama.


Dodik: Za nas je prihvatljiv HDZ-ov prijedlog federalnih jedinica

Premijer RS i lider SNSD-a Milorad Dodik u izjavi za "Dnevni avaz" podsjeæa da je njegova stranka veæ ranije iza¹la s platformom ustavnih promjena.

- Ona podrazumijeva prijedlog o federalizaciji, koji je izazvao mnogo polemika u BiH i van nje. ©to se tièe prijedloga HDZ-a, on je jednostavan i podrazumijeva ureðenje BiH s federalnim jedinicama, ¹to je za nas prihvatljivo, naravno, uz neke uslove koji su vezani za poziciju RS - ka¾e Dodik.

On je kategorièan da je bilo kakva ustavna promjena moguæa samo uz po¹tovanje èinjenice da RS postoji u svom teritorijalnom i politièkom okviru i da se tu neæe moæi ni¹ta mijenjati, osim uvezivanja u jednu funkcionalnu federalnu strukturu, u kojoj se znaju nadle¾nosti i kako stvari funkcioniraju.

- Nismo ni protiv postojanja vi¹e federalnih jedinica, jer smatramo da se na taj naèin BiH dugoroèno stabilizira i mo¾e da funkcionira kao prava evropska zemlja. Stoga mislimo da treba podr¾ati prijedlog HDZ-a, ali u svakom sluèaju, mi ne odluèujemo sami - konstatira Dodik.

Stranka za BiH: Decentralizirana BiH s multietnièkim regijama

Stranka za BiH je jo¹ u avgustu napravila radnu verziju Nacrta platforme o reformi Ustava BiH - koja nije u potpunosti zavr¹ena - ali s njom ova stranka jo¹ ne namjerava izlaziti ni u javnost niti na predstojeæem sastanku lidera ¹est vladajuæih partija u na¹oj zemlji.

Silajd¾iæev stav

Iako je stav èlana Predsjedni¹tva BiH i lidera SBiH Harisa Silajd¾iæa da se konaèno treba poèeti rje¹avati pitanje ustava, koje je odgaðano 12 godina, ipak cijeni da, dok se ne rije¹i pitanje statusa Kosova, do tada ne treba ulaziti u su¹tinu ustavnih promjena na¹e zemlje.

U svakom sluèaju, SBiH ne namjerava odustati od svog viðenja ustavnog ureðenja BiH. Tako se u avgustovskom Nacrtu platforme te stranke predviða da nijedan èlan novog ustava ne smije bilo kada ili pod bilo kojim okolnostima dovesti u pitanje suverenitet, teritorijalni integritet, meðunarodnopravni subjektivitet BiH niti dovesti do blokade ili ga¹enja institucija BiH.

Za SBiH trenutna ustavna rje¹enja ne trebaju biti obavezujuæa polazna osnova za izradu novog ustava, dok pojedinaèni elementi koji su sadr¾ani u Dejtonskom ustavu mogu, ali ne moraju biti sadr¾ani u novom.

Novi ustav, kako je navedeno u Nacrtu, mora omoguæiti povratak karaktera BiH kao istinske multietnièke dr¾ave na svakom dijelu njene teritorije.

Nivoi vlasti

Meðu prvim naèelima na kojima se treba temeljiti novi ustav, kako je navedeno u Nacrtu SBiH, je da je Bosna i Hercegovina nedjeljiva, demokratska, socijalna i graðanska dr¾ava zasnovana na vladavini prava.

- BiH je decentralizirana dr¾ava, ustrojena na sistemu sastavljenom od najmanje pet multietnièkih regija, koje su formirane na temelju funkcionalnih, ekonomskih, geografskih, prometnih, historijskih i etnièkih kriterija. BiH ima tri nivoa vlasti: dr¾avnu, srednju i lokalnu. Nijedan narod nije dominantan na dr¾avnom i srednjem nivou vlasti. Na lokalnom nivou vlasti, u opæinama i gradovima, po¹tuje se princip lokalne samouprave, a vlast se formira na osnovu proporcionalne zastupljenosti - istaknuto je u Nacrtu.

Izborni sistem

Stranka za BiH zastupa stav da novi ustav treba definirati izvorne i izvedene nadle¾nosti sva tri nivoa vlasti u skladu s multietnièkim i decentraliziranim karakterom BiH te s principima funkcionalnosti i ambicijama BiH da nastavi put ka euroatlantskim integracijama.

- Ustav garantira izborni sistem koji osigurava odgovornost svih izabranih politièara i drugih predstavnika vlasti prema cjelokupnom stanovni¹tvu BiH, a ne prema pripadnicima pojedinaènih naroda - navedeno je u Nacrtu.

Vitalni nacionalni interes

- BiH ima zakonodavnu, izvr¹nu i sudsku vlast koja se odlikuje kroz dvodomni parlament, predsjednika, vladu na èelu sa premijerom, ustavni sud i druge sudove ureðene zakonom. Ustav kroz raspodjelu du¾nosti garantira uèe¹æe svih naroda u dr¾avnoj vlasti, a sistem odluèivanja ne dozvoljava blokadu rada dr¾avnih institucija - jedno je od naèela Nacrta SBiH, a u kojem je istaknuto i da æe se kolektivna prava pojedinih naroda ¹tititi kroz sistem precizno definiranog vitalnog nacionalnog interesa.



Preuzeo sa http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/aktu ... pet-regija

[mrki62]

31.12.2007. 10:33



Za¹to BiH danas lièi na Simeonovu Bugarsku

U na¹oj dr¾avi mnogo je Simeona i svaki od njih, uvjeren u svoju misionarsku du¾nost i plemiæko porijeklo, smatra se nedodirljivim i - nepogre¹ivim...

Na samom poèetku ovog milenija na bugarsku politièku scenu stupio je kralj Simeon. Ostario i skoro zaboravljen od svog naroda, u rekordno kratkom roku nametnuo se kao dominantna figura na politièkoj sceni dr¾ave koja je u to vrijeme grcala u korupciji, bezakonju i siroma¹tvu.

Osnovao je partiju i biraèima obeæao blagostanje za 800 dana. Na izborima je osvojio
polovinu bugarskog biraèkog tijela, ali obeæanje nije ispunio.

Psihoza straha



Ostat æe upamæen i po tome ¹to je u vlast doveo svakojake ljude - od prozapadno orijentiranih eksperata do krajnje kontroverznih likova. Simeon je, naravno, u svemu tome vratio imovinu kraljevske porodice oduzetu u vrijeme komunizma.

Bosna i Hercegovina danas u nekim pitanjima lièi na Bugarsku iz Simeonovog doba.
Samo ¹to je kod nas Simeona mnogo vi¹e.

Svaki od njih uvjeren je u svoju misionarsku du¾nost i plemiæko porijeklo, smatra se nedodirljivim i - nepogre¹ivim. Gluhi su na sugestije i hiperosjetljivi na kritike.

A dr¾ava ekonomski propada, stanje na berzi je zabrinjavajuæe...

Ukupna situacija, meðutim, nije nepopravljiva.

U 2007. godinu u¹li smo s rastuæim strahom da æe buknuti rat. U jednom trenutku
zavladala je psihoza i ljudi su poèeli gomilati kuæne zalihe. A onda je sve - tipièno za
BiH - iznenada splahnulo i inicran je Sporazum o stabilizaciji i pridru¾ivanju (SAA).

BiH je zakoraèila na put s kojeg se do sada niko nije vratio i koji je svakom od 27
putnika koji su èlanovi Evropske unije donio samo boljitak. Danas prosjeèni Bugarin, istina, ne zaraðuje vi¹e od prosjeènog graðanina ove zemlje. Ali, Bugarska danas meteorskom brzinom napreduje.

Mi smo sretni ¹to - stagniramo. Jer, naravno, mo¾e biti i gore.

Te¹ko da ima mnogo ljudi u BiH koji æe se s nostalgijom sjeæati ove godine.

Najgore se nije desilo, ali ni optimistièka ili barem realistièka oèekivanja nisu
ostvarena. Zlo nije iza nas i u ovih 366 dana koji su pred nama (2008. je prijestupna)
èekaju nas novi veliki izazovi. Simeoni koji dominiraju politièkom scenom i to æe jo¹
potrajati. Ipak, proces je pokrenut i ne mo¾e im se ne odati priznanje na tome.

Tipiène boljke

BiH se, polako ali sigurno, "usisava" u proces evropskih i evroatlantskih integracija.

Ma koliko, dakle, to nama bolno izgledalo, u su¹tini BiH pre¾ivljava tipiène boljke
tranzicije. One su, istina, kod nas pojaèane meðunacionalnim trzavicama i stupidnim
propitivanjima o ustavnoj strukturi dr¾ave. Kad se pra¹ina slegne, niti æe nestati BiH,
niti æe RS prestati da postoji. A ni ¹anse za nekakav treæi entitet nisu ozbiljne.

Ova zemlja nastavit æe svojim prirodnim putem - ka èlanstvu u NATO i EU, a Simeoni æe imati svoje mjesto u historiji.

Autor: Sead NUMANOVIÆ

Preuzeo sa http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/aktu ... u-bugarsku

[mrki62]

To je sve ono ¹to na¹ narod neæe da vidi , na¹em narodu su drugi krivi, a na¹i politièari su zlata vrijedni - jer se kupaju u zlatu :baa:

[mrki62]

Kako to neki vide BiH - u pojedinim dijelovima opp.

HSP: Novac u HN® uzeti politièarima i dati rodiljama



Klub zastupnika HSP-a u Skup¹tini HN®-a iznio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima izabranih du¾nosnika, po kojemu bi se 25 posto smanjile plaæe ¾upanijskim du¾nosnicima, a taj novac dao rodiljama.

MOSTAR - Jednokratne novèane naknade rodiljama mogle bi se od ove godine dodjeljivati i u Hercegovaèko-neretvanskoj ¾upaniji. Klub zastupnika HSP-a Ð-J u Skup¹tini HN®-a iznio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima izabranih du¾nosnika, po kojemu bi se 25 posto smanjile plaæe skup¹tinskim zastupnicima, ministrima u vladi, savjetnicima predsjednika vlade te predsjedatelju i dopredsjedatelju ¾upanijske Skup¹tine.

Potom bi se ta sredstva usmjerila u jednokratne novèane naknade rodiljama.

Predlo¾ili smo da se koeficijent smanji sa sada¹njih 16 na 12, odnosno s 14 na 10, èime bi se na godi¹njoj razini u¹tedjelo oko 200.000 KM, ka¾u u HSP-u. Ako bi se prijedlog HSP-a usvojio na sljedeæoj sjednici Skup¹tine, koja se odr¾ava u petak, jednim bi se potezom, kako pi¹e Veèernji list, rije¹ila dva sluèaja.

Javnost je nemalo ogorèena enormnim poveæanjem plaæa zastupnicima i ministrima nedugo nakon formiranja vlade u ¾upaniji. Jednokratne pomoæi rodiljama iznosile bi 500 KM, ¹to bi na godi¹njoj razini znaèilo oko milijun maraka, jer se u HN®-u u prosjeku rodi oko 2000 djece godi¹nje, navodi list. Za sustavno rje¹avanje toga pitanja bit æe potrebno da ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Luka Faletar izradi prijedlog Zakona o za¹titi obitelji s djecom, a do tada iz HSP-a tra¾e da vlada donese odluku o jednokratnim naknadama za opremanje novoroðenog djeteta.

Identièan primjer postoji u Zapadnohercegovaèkoj ¾upaniji, gdje æe naknade od ove godine biti poveæane na 500 KM, a u HSP-u istièu da je ta stavka dio njihova programa te æe svakako inzistirati na uvoðenju naknade te dono¹enju Zakona.

3.1.2008.
Pincom.info

link http://www.pincom.info/bih/opsirnije.asp?ID=53297

[mrki62]

Skandali koji su uzdrmali Bosnu i Hercegovinu

Uzmite vrijeme i kliknite OVDJE da saznate ¹ta se sve de¹ava u BiH i da proèitate izmeðu ostalog ¹ta pi¹e i novinar : Asim Metiljeviæ: Prvi smo pisali o nezakonitoj privatizaciji, Dra¹ko Ignjatiæ: Poku¹ali su linè na na¹u novinarku, Amir Zukiæ: Pokazali smo da policajci uèestvuju u prodaji droge , Suzana Ðozo: Kako su pokradene donacije za Srebrenicu, Daniel Omeragiæ: Radioaktivni materijal ulazi u BiH , Emir Habul: Skandali po glavi stanovnika i famozni Bakir Had¾iomeroviæ: Otkrili smo da u BiH postoje sluge .
Èitajte i upoznajte situaciju u svojoj domovini .

[mrki62]

Svugdje se pi¹e o izjavi Jan¹e a ja æu samo prenijeti sa jednog foruma :



Objavljeno 07.01.2008. u 14:09
Jan¹a: BiH ozbiljnija prijetnja po sigurnost Balkana nego Kosovo
Slovenski premijer Janez Jan¹a, èija zemlja predsjedava Evropskom unijom, izjavio je u ponedjeljak da buduænost Bosne i Hercegovine, jo¹ uvijek podijeljene na dva entiteta, predstavlja "ozbiljniju" prijetnju po stabilnost Balkana nego Kosovo.

"Bosna i Hercegovina predstavlja ozbiljniji problem po sigurnost zapadnog Balkana", rekao je on pri susretu u Ljubljani sa stranim novinarima.

"Za Kosovo je jasno ono ¹to æe se desiti, pitanje je samo kako æe doæi do toga", rekao je, nagovje¹tavajuæi da se radi o nezavisnosti ove pokrajine pod meðunarodnim nadzorom.

"Za Bosnu i Hercegovinu nakon rata (1992-1995), sastavljenu od dva entiteta, ujedinjenu slabim centralnim institucijama, perspektive nisu tako jasne", ocijenio je on.

"Treba prije svega vidjeti da li Dejtonski sporazum od 21. novembra 1995., koji je okonèao rat i doveo do stvaranja tih institucija, funkcionira", ocijenio je slovenski premijer.

Trajno, "nije moguæe imati jednu dr¾avu koja ne mo¾e administrativno postojati sama i kojoj su za njeno funkcioniranje potrebni meðunarodni predstavnici", dodao je on, aludirajuæi na visokog predstavnika meðunarodne zajednicee BiH Miroslava Lajèaka.

Bosna i Hercegovina je potresena 2007. politièkom krizom, koja je poèetkom novembra kulminirala ostavkom predsjedavajuæeg Vijeæa ministara Nikole ©piriæa.


Gorka istina ali ipak istina.
Slazem se sa Jansom.
Zalosno je sto je to tako, ali 12 godina poslije rata BiH
je zaista jedna potpuno nestabilna tvorevina i kao drzava
egzistira samo na pasosu, licnoj karti i vozackoj dozvoli.
Vlada opca letargija i spas se trazi kod Lajcaka.
Cak ni BiH patrioti se vise ne javljaju.
Drzavu vode mediokriteti koji neznaju apsulutno nista, a
narod suti i ceka neko rijesenje izvana.
Svi moguci idioti iz blizeg i daljeg susjedstva pokusavaju da
prekroje BiH i kalkuliraju sa njenom buducnoscu, a mi
cekamo uporno neko rijesenje koje ce nam neko drugi ponuditi,
dok je BiH svakim danom sve manje.

[mrki62]

Odr¾ana sjednica operativnog izbornog ¹taba SDABiH

Glavni operativni izborni ¹tab Stranke demokratske akcije (SDABiH) odr¾ao je danas u Sarajevu sjednicu kojoj su prisustvovali èlanovi ¹taba, predsjednici opæinskih, regionalnih organizacija SDABiH te vi¹e od pedeset aktivnih èlanova koji æe uèestvovati u pripremama za predstojeæe lokalne izbore.

Glavni operativni izborni ¹tab SDABiH poziva graðane da izvade liènu kartu u opæinama u kojima su ¾ivjeli prije agresije na BiH i na taj naèin se po automatizmu upi¹u na biraèki spisak te tako ostvare svoje elementarno pravo - pravo glasa.

Ovo se posebno odnosi na prognane i raseljene ososbe iz opæina u RS-u kao i na graðane BiH u dijaspori.

-Vaðenjem liène karte u prijeratnom mjestu stanovanja mo¾ete osigurati da vlast RS-a bude multietnièka. Oèekujemo da Predstavnièki dom Parlamentarne Skup¹tine BiH usvoji Izmjene zakona kojim æe opæinske skup¹tine/vijeæa odra¾avati strukturu stanovni¹tva prema popisu iz 1991. godine, saopæeno je iz Slu¾be za odnose s javno¹æu SDABiH.

Haman su pred izbore postali vrijedni

[mrki62]

VANREDNO IZDANJE - SILAJDZIC OSTAO VJERAN DODIKU‏

REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA 3. februar 2008. ONLINE GLASNIK NACIONALNOG KONGRESA REPUBLIKE BiH - br. 520 SADRZAJ: 1. TIHIC SE PALI NA "MINUS 30" 2. SDA odustaje od reforme policije 3. Ivanic optu¾io Tihica i Silajd¾ica za ugro¾avanje buducnosti BiH 4.IVANIC I DODIK SPASAVAJU SILAJDZICA 5. PROSVJEDI NARODNE STRANKE RADOM ZA BOLJITAK U SIROKOM BRIJEGU -------------------------------------------------------------------------If you do not want to receive this Online Newsletter just reply with "UNSUBSCRIBE" in the subject line. Then your email address will be promptly deleted.------------------------------------------------------------------------- 1. TIHIC SE PALI NA "MINUS 30" Pise: Dr. Muhamed Borogovac Misao iz gornjeg naslova smo "posudili" sa foruma "Politika i drustvo" http://bosnjastvo.com/forum/viewtopic.php?t=2053 jer ta misao na veoma elegantan i duhovit nacin opisujue "bosnjacku" politiku, ne samo danasnju, nego otkako su je Alija Izetbegovic i njegovi saradnici uzeli u svoje ruke. Ukratko, sustina prevare koja se stalno ponavlja je slijedeca: Dok "bosnjacki" predstavnici imaju mogucnost donosenja neke odluke u svojim rukama, oni je se olako odricu i potpisuju nepovoljne sporazume te prebacuju pravo na cetnicku stranu. E onda, kada se nadju na "minus 30", tj. kada su sve odluke i pravne adute prebacili cetnicima u ruke, onda pocinju da se bore "k'o lavovi" za vec izgubljenu stvar. Ponovimo kako je taj trik izveden sa reformom policije. Sjetimo se, Evropa je donijela rezolucije da BiH treba biti jedinstvena drzava i da u tom smislu treba ukinuti entitetske policije. Teskom mukom i politickim pritiscima Evropa je uspjela da iznudi od Skupstine RS da za Reformu policije bude nadlezno jedno tijelo sastavljeno od policijskih strucnajaka, koje ce odlucivati prostom vecinom glasova, a ne dogovorom politicara. To tjelo su nazvali Direkcija za reformu policije. Buduci da je RS pristala na taj dogovor tj. obavezala se Evropi, tada smo u stvari bili veoma blizu pravoj reformi policije. Politicari iz RS kasnije pokusavaju izigrati Evropu i pocinju da odstupaju od preuzetih obaveza. Medjutim, u savremenom svijetu se moraju postovati preuzete obaveze, te je Evropa insistirala da se upravo takva reforma i provede. Tada su Tihic i Silajdzic trebali zajedno sa Evropom insistirati da se postuju postignuti dogovori, kao sto npr. Srbi insistiraju da se postuje Dayton. Nazalost, umjesto toga Silajdzic i Tihic skidaju sa udice RS, slozno stajuci iza Dodika usvajajuci Mostarsku deklaraciju, po kojoj ostaje policija RS. Time su doveli Evropu u situaciju da i sama mora odustati od korjenite reforme policije, jer niko nema pravo nametati Bosancima i Hercegovcima rjesenja, ako su oni slozni i zele nesto drugo. Tada, poslije Mostarske deklaracije, Evropa odustaje od Direkcije sastavljene od policijskih strucnjaka i "nasi" politicari umjesto Direkcije, formiraju politicku komisiju koja donosi odluke politickim usaglasavanjem - znaci RS je pustena sa udice. Dakle, Silajdzic i Tihic su slozno ubacili reformu policije u rupu od "minus trideset", a tek sada Tihic pocinje da se pali. Ovaj put Tihic uzima ulogu patriote, dok Silajdzic ostaje uz izdajnicki projekt, jer bitno je da projekt bude zavrsen, s time da makar jedan od izdajnika prevari narod i dobije glasove na slijedecim izborima jer oni zele dugorocno da sacuvaju vlast. U svakoj situaciji, kada se mora neka izdaja odraditi do kraja, jedan od izdajnika uzima ulogu patriote da bi i na slijedecim izborima Bosnjacki glasovi ostali u njihovom taboru, da ih slucajno ne bi privukli istinski BH patrioti. U slijedecem izvjestaju iz Sirokog Brijega vidimo kako Tihic savjetuje da prijedlog "refome" policije protiv kojega je navodno on, ipak bude usvojen u Parlamentu bez SDA. Dakle, njemu je stalo da to prodje, s time da on sada pokupi izborni kajmak kao patriota. Sada nam je jedina nada da ce se sami delegati Skupstine BiH iz redova SBiH otkazati poslusnost Silajdzicu i stati uz poslanike SDA, te da ce zaista propasti Mostarska deklaracija. Nazalost, to ne znaci automatski i povratak na Evropsku Direkciju strucnjaka, nego samo povratak na pocetno stanje od prije Direkcije. Dakle, izdajnici su unistili sve sto je Evropa bila postigla u reformi policije i usvajanjem Mostarske deklaracije su prakticno prebacili Evropu na Dodikovu stranu, a sada krecemo sa "minus 30" da se borimo da barem policija RS ne bude legalizovana. Primjetimo da je Silajdzic ostao vjeran Dodiku. Njihov plan je da proguraju ovakvu "reformu" policije, u stvari legalizaciju policije RS, i buduci da se Mostarskom deklaracijom ta reforma veze za Ustav, time bi i prejudicirali i lagalizaciju RS u Ustavu. Zato Silajdzic gura da se usvoji "reforma" policije, da bi se potpisao "Sporazum o stabilizaciji i pridruzivanju s EU". Evo njegove izjave koju prenose novinske agencije, citiram: "Predsjednik Stranke za BiH Haris Silajd¾ic je kazao kako ni njegova stranka ne priznaje entitetske policije, no pojasnio je kako ovaj sporazum o reformi policije otvara vrata za potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridru¾ivanju s EU." Kao i uvijek do sada, dok Silajdzic izdaje ono sto je na dnevnom redu, on prosipa patriotizam izjavama o onome sto nije na dnevnom redu, sto se ne usvaja sada. Tako dok gura usvajanje ove "reforme" policije, on istovremeno prica o tome kako ce on traziti "potpuno novi ustav". Sjetimo se, kada je izdvajanje Srebrenice iz RS bilo na dnevnom redu Silajdzic je govorio da presudu za genocid treba bolje iskoristiti, da pomocu nje treba ukinuti, policiju RS, a sada vidimo kako tu pricu provodi u djelo. Moze mu se vjeraovati da ce isto toliko (tj. nikako) traziti ukidanje RS u ustavu kada to dodje na dnevni red. Nanovije vijesti su da izgleda izdajnici ipak nemaju dovoljan broj glasova jer je i SDP iskazao odbijanje Mostaske deklaracije. Slijedi novinski izvjstaj iz "Sirokog Brijega". __________________________________ 2. SDA odustaje od reforme policije Jurica Gudelj 02.02.2008 19:46 ©IROKI BRIJEG - SDA ne podr¾ava dalji proces reforme policije, jer ona znaci ''zamrzavanje postojeceg stanja i potpuno udovoljavanje politickim snagama iz RS". Kazao je ovo Sulejman Tihic, predsjednik SDA, nakon jucera¹njeg sastanka lidera ¹est vladajucih bh. partija u ©irokom Brijegu. "Ovim prijedlogom bi se formirale dvije entitetske policije i jedna dr¾avna.Ta dr¾avna policije ne bi imala nikakvih ingerencija nad dvije lokalne. To nam je neprihvatljivo", rekao je Tihic. Dodao je da se ipak do dogovorenog roka - 15. veljace mogu donijeti zakoni potrebni za reformu, jer ih ostale stranke mogu izglasati i bez glasova iz SDA. Ovaj Tihicev gest ucesnici sastanka u ©irokom Brijegu ocijenili su kao povlacenje potpisa sa Mostarske deklaracije i Akcionog plana o reformi policije u Sarajevu. Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, je istakao kako Tihic ugro¾ava ranije postignuti konsenzus. ''Ocigledno je da Sulejman Tihic vodi svoje ratove sa Harisom Silajd¾icem i sa mnom. Njemu nije va¾an sporazum o reformi nego mu je va¾no istjerati svoje inate'', tvrdi Dodik. Tihic je uskocio Dodiku u rijec optu¾iv¹i ga kako u stvari on vodi rat protiv BiH i to vec godinu dana. Mladen Ivanic, predsjednik PDP-a, je kazao kako je trenutno u BiH poremecena pozitivna atmosfera i ¾elja za postizanjem dogovora. ''Ocito je kako Tihicu nije stalo do op¹teg interesa nego se dodvoravaju svojim glasacima. No, pred nama je 15 dana da popravimo taj ambijent'', izjavio je Ivanic. Predsjednik Stranke za BiH Haris Silajd¾ic je kazao kako ni njegova stranka ne priznaje entitetske policije, no pojasnio je kako ovaj sporazum o reformi policije otvara vrata za potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridru¾ivanju s EU. Bo¾o Ljubic, predsjednik HDZ 1990, slo¾io se da su Mostarska deklaracija i Akcioni plan o reformi policije solidna garancija da BiH mo¾e potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridru¾ivanju sa EU. Miroslav Lajcak, visoki predstavnik u BiH, je rekao kako od svih lidera, pa i Tihica, ocekuje po¹tivanje nacela koja su sadr¾ana u Mostarskoj deklaraciji i Akcionom planu za reformu policije. ''To su dokumenti koje su potpisala sva ¹estorica lidera i koje je prihvatila Europska unija. Ja ocekujem da oni po¹tuju vlastite potpise", rekao je Lajcak. No Tihic se tada ¾estoko usprotivio Lajcaku, kazav¹i kako reforma policije kakva se predla¾e iskace iz okvira Mostarske deklaracije. ''Ovo ¹to se predla¾e ja nisam potpisao. U mostarskoj policiji jasno se govori kako ce lokalne policijske oblasti biti dio jedinstvene policijske strukture. Ovim ¹to se trenutno radi one to nece biti'', rekao je Tihic. __________________________________ 3. Ivanic optu¾io Tihica i Silajd¾ica za ugro¾avanje buducnosti BiH Objavljeno 03.02.2008. u 15:40 Lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivanic optu¾io je danas predsjednike Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejmana Tihica i Stranke za BiH Harisa Silajd¾ica za odustajanje od Mostarske deklaracije, kao i da su jucera¹njim istupima na razgovorima u ©irokom Brijegu ozbiljno ugrozili mogucnost da BiH potpi¹e Sporazum o stabizaciji i pridru¾ivanju. „Tihic i Silajd¾ic jucer su se takmicili da po svaku cijenu uni¹te policiju RS-a, dok o ustavnim promjenama nije bilo ni rijeci“, tvrdi Ivanic dodajuci da se iza toga krije nekoliko ciljeva, prvenstveno nastojanje da se zakomplicira politicka situacija i tako dodje do ostanka OHR-a o cemu ce se odlucivati krajem ovog mjeseca. Uz ocjenu da ce se u narednih nekoliko sedmica pogor¹avati politicki ambijent u na¹oj zemlji, Ivanic je na pres-konferenciji u Banjoj Luci kazao da odustajanje od Mostarske deklaracije u su¹tini predstavlja odustajanje od obecanja koje je dato komesaru Evropske komisije za pro¹irenje Oliju Renu kada je parafiran Sporazum o stabilizaciji i pridru¾ivanju. On sumnja i u potrebu daljeg odr¾avanja sastanaka politickih lidera kao ¹to je bio jucera¹nji u ©irokom Brijegu, za koji je rekao da je po svemu sudeci, bio i posljednji u tom sastavu. Stav PDP-a je da zakone iz oblasti reforme policije treba uputiti u parlamentarnu proceduru, jer postoji vecina koja ih mo¾e usvojiti, a time i BiH mo¾e potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridru¾ivanju sa BiH. "Ako se to ne desi, uci cemo u ozbiljnu politicku krizu, a gradjani BiH ce biti najveci gubitnici u svemu ¹to se dogada i zarobljenici sukoba SDA i SBiH, kao i personalnih sukoba izmedju Tihica i Silajd¾ica", smatra lider PDP-a. Ponovio je i da ne smatra da je rje¹enje za BiH federalizacija, vec da se prvo partneri u Federaciji BiH treba medjusobno da dogovore, a ne da „RS bude neka vrsta ¾rtve ra¹ci¹cavanja odnosa unutar FBiH“. (Sarajevo-x.com) __________________________________ 4.IVANIC I DODIK SPASAVAJU SILAJDZICA Gornji clanak je interesantan za nas samo utoliko sto pokazuje koliko je Silajdzic bitan za politicare iz RS. Naime, Silajdzic je po svim izvjestajima iz Sirokog Brijega stao uz Dodika i prijedlog komisije po kojem ostaje policija RS. Ovdje Ivanic laze da se Silajdzic pridruzio Tihicu te ga toboze zato napada. U stvari, on "napada" Silajdzica jedino zbog toga da Bosnjake ubijedi da toboze i Silajdzic odustje od Mostarske deklaracije. Medjutim, Ivanic sam sebe hvata u lazi, jer kaze, citiram: "Stav PDP-a je da zakone iz oblasti reforme policije treba uputiti u parlamentarnu proceduru, jer postoji vecina koja ih mo¾e usvojiti ...". Medjutim, da je i Silajdzic protiv prijedloga reforme, ONDA NE BI POSTOJALA VECINA U PARLAMENTU. Dakle, Ivanic strepi za Silajdzicev ugled medju Bosnjacima cak toliko da zbog Silajdzica laze, zrtvujuci cak i svoj integritet. Kada je Dodik u pitanju on nastupa malo lukavije. On hvali Silajdzica, jer Silajdzic toboze svojim "ekstremizmom" pomaze Republici srpskoj. Na nedavnom nastupu u Bijeljini, osjecajuci da su gledaoci sumnjicavi i da ne kupuju tu pricu o Silajdzicu, Dodik je nabacio da mu treba vjerovati da im Silajdzic pomaze, mada on (Dodik) "ne moze sve reci". Kontrolisani BH mediji su kreirali stereotip dvije jednake "nacionalisticke" strane, gdje je Siljadzic navodno bosnjacki nacionalista ekstremista, pandan Dodiku. Nazalost, istina je potpuno suprotna. Silajdzic je kljucni Dodikov agent medju Bosnjacima. Projekat legalizacije RS u velikoj mjeri zavisi od Silajdziceve sposobnosti da vodi Bosnjake u izdaju Bosne i Hercegovine i zato ga Ivanic i Dodik cuvaju zrtvujuci cak i licni kredibilitet. M. B. __________________________________ 5. PROSVJEDI NARODNE STRANKE RADOM ZA BOLJITAK U SIROKOM BRIJEGU Objavljeno 02.02.2008. u 15:35 Predstavnici Narodne stranke Radom za boljitak organizirali su danas prosvjedni skup ispred Sportskog kompleksa "Ðulic" u ©irokom Brijegu gdje se odr¾ava sastanak lidera ¹est bh. politickih stranaka i visokog predstavnika Miroslava Lajcaka kako bi vladajuce stranke upozorili na potrebu ¾urnog usvajanja ustavnih reformi. Kako je u izjavi za Fenu kazala voditeljica Ureda za odnose s javno¹cu spomenute stranke Mirjana Tomic, pripadnici policije sprijecili su oko 200 clanova i simpatizera te stranke da ispred kompleksa "Ðulic" u ©irokom Brijegu iska¾u svoje nezadovoljstvo nacinom i brzinom usvajanja ustavnih promjena. Po njezinim rijecima, prosvjed je bio pravodobno najavljen, ali su pripadnici policije oduzeli transparente clanovima NS Radom za boljitak, a dva prosvjednika priveli su u Policijsku postaju kao bi ih legitimirali. Tijekom prosvjednog okupljanja zastupnik u Parlamentarnoj skup¹tini BiH Jerko Ivankovic Lijanovic pozivao je vladajucu ¹estorku da ¾urno usvoji demokratski Ustav BiH. "Pozivam ih da osiguraju BiH jako potrebne evropske integracije kako bi stanovnici BiH mogli u¾ivati sve europske standarde", istaknuo je Ivankovic te porucio vladajucoj ¹estorki "da vi¹e ne tro¹i vrijeme gradanima ove zemlje na prazne price i neuspjele dogovore". "Gradani BiH su siti price vladajucih stranka, a gladni kruha za ¹to celni ljudi ove zemlje nemaju sluha. Njima odgovora status quo ¹to pokazuju i ankete u kojima cak 93 posto gradana misli tako", kazao je zastupnik Narodne stranke Radom za boljitak u Parlamentu FBiH Marko Vujevic. Vujevic je dodao da gradani BiH ¾ele konkretna ustavna rje¹enja koja ce se temeljiti na demokratskim principima i europskim standardima u kojima ce biti zadovoljeni interesi svih naroda i gradana BiH.

[belly_dancer]

ma de ko da je bitno sta ti politicari pricaju..bitno je da su oni sve pokvarili pa sada oce redit..e pa nemere tako!

[mrki62]

Eh ¹to su neki Bosanci





1. mart: Dan nezavisnosti u Federaciji BiH praznik, u Republici Srpskoj obièan dan
24SI - Pozitivno izja¹njavanje na¹ih graðana na referendumu o neovisnosti 1992. godine odredilo je buduænost Bosne i Hercegovine kao nezavisne, suverene i cjelovite dr¾ave. Referendum o neovisnosti proveden je na dana¹nji dan 1992. godine, na kome je 67% biraèkog tijela iza¹lo na glasovanje, a gotovo 98% glasalo za nezavisnost.

Meðutim, danas, kao i ranijih godina, nezavisnost Bosne i Hercegovine obilje¾ava se u samo jednom dijelu na¹e zemlje, u Federaciji BiH. Vlasti Republike Srpske ovaj praznik ne priznaju.

Zastupnik SDA u Narodnoj skup¹tini RS Ramiz Salkiæ je u petak svim graðanima BiH uputio èestitku povodom Dana nezavisnosti, kako ka¾e najva¾nijeg datuma u novijoj historiji BiH.

"To je dan u kom je najveæi broj njenih stanovnika kazao da ¾eli nezavisnost", kazao je Salkiæ, smatrajuæi da se graðani BiH moraju dogovoriti o zajednièkim praznicima, ali i da treba uva¾avati mi¹ljenje veæine.

"BiH ima tri konstitutivna naroda i mnogo malih grupa, a samo jedan od tih naroda ne ¾eli ovaj praznik. To je manje od 33 odsto. Pa ponekad se i u samoj porodici ne dogovorite jednoglasno ili se ne mo¾ete dogovoriti oko dana vjenèanja, ali se na kraju slo¾ite", ka¾e Salkiæ.

"Za mene je to obièan dan i ne znaèi mi ni¹ta, ali mi ne smeta ako ga neko drugi slavi. Svi graðani BiH treba da slave ono o èemu se dogovore", ka¾e Dragan Bauk, zastupnik SNSD-a u Parlamentu FBiH.

Delegatkinja u Domu naroda Parlamenta FBiH iz Unsko-sanskog kantona Mira Ljubijankiæ 1. mart smatra praznikom i da æe ga svi vremenom poèeti do¾ivljavati kao praznik.

Marko Tadiæ iz HSS-a smatra da je 1. mart znaèajan za pro¹lost, ali jo¹ znaèajniji za buduænost BiH.

"Ovaj datum je odr¾ao dr¾avnost BiH i kontinuitet njenog postojanja", ka¾e Tadiæ. Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Zdravko Grebo 1. mart smatra praznikom, ali se "brine zbog stanja BiH koja jeste nezavisna, ali nije suverena".

"Dan nezavisnosti svake dr¾ave je praznik za svakog njenog normalnog graðanina koji osjeæa ustavnu lojalnost", ka¾e Grebo.

(nezavisne.com)

[mrki62]

Pojma nemam jel ko uop¹te èita sve ovo , ili se raji hebe za sve :ballbounce:


Bosanskohercegovaèki èelnici Sulejman Tihiæ, Haris Silajd¾iæ i Zlatko Lagumd¾ija postigli neformalni dogovor da kontrola i revizija procesa privatizacije u Federaciji BiH zapoène tek od 1997.. Tako æe, prema pisanju Dnevnog Avaza, sumnjiva privatizacija naftnog terminala u Hercegovini, koji je navodno bio u vlasni¹tvu Ljube Æesiæa Rojsa, ostati neistra¾ena. Terminal je, tvrdi Avaz, tada¹nje Ministarstvo obrane HZHB (Hrvatske zajednice Herceg Bosne), koje je takoðer istog dana prestalo postojati, prodalo Ljubi Æesiæu Rojsu zadnjeg dana 1996. godine. Muharem Cero, biv¹i èlan Komisije za dr¾avnu imovinu BiH, tvrdi da je po zemlji¹noknji¾nim izvacima Terminal u Dretelju bio vlasni¹tvo biv¹e JNA, a da je primjenom zakonskih normi potom morao postati vlasni¹tvo dr¾ave BiH. Vrijednost objekta iznosi 9,8 milijardi amerièkih dolara, pa bi ako taj zakon stupi na snagu to jednostavno znaèilo da se taj objekt poklanja, i to nikome drugom do generalu Hrvatske vojske Ljubi Æesiæu Rojsu, tvrdi Cero.
- Ni po jednom propisu Terminal u Dretelju nije mogao imati drugog vlasnika osim dr¾ave. U pitanju je klasièna pljaèka, a na moje zahtjeve da se sve preispita, ni biv¹i ni sada¹nji saziv Vijeæa ministara uopæe ne reagira. Oèito nekima odgovara da se ovo pitanje ne otvara, valjda i da bi bila potvrðena upravo Rojsova teza ko je jamio - jamio je, kazao je Cero za Avaz.

Preuzeo OVDJE

[lepi]

svati mrki bosna postoji samo na papiru