Èetrdeset hadisa o ramazanu i postu
Posto nam se blizi najsvetiji mjesec, a to je mjesec posta i dobrocinstva, mjesec u kome je zapocela objava Allahovog kitaba Svetog Kur'ana poslijedne opomene covjecanstvu.
Veliki je broj hadisa koji tretiraju mjesec ramazan i post u njemu. U ovom tekstu æe biti prezentirani samo oni hadisi koji dose¾u stepen sahiha ili hasana. Dakle, neæe biti spomenuti hadisi koji su, prema kriterijima hadiskih struènjaka, ocijenjeni kao daif/slabi. To æe uveliko doprinijeti èitaocima da bez imalo sumnje mogu èitati i primjenjivati ove hadise u svojoj svakodnevnici.
1.- Ebu Hurejre, r.a, prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s, da je rekao: Ko posti ramazan vjerujuæi i nadajuæi se nagradi, biæe mu opro¹teni grijesi koje je prethodno poèinio!
2.- Ebu Hurejre, r.a, takoðe, prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s: Kada nastupi ramazan, otvore se d¾ennetska, zatvore d¾ehennemska vrata a ¹ejtani se pove¾u! Tumaèeæi ovaj hadis Kadi Ijad napominje da se ovdje radi o jednoj vrsti savjesnijeg odnosa vjernika spram svojih djela, pa u tom mjesecu rade vi¹e dobra, ¹to automatski doprinosi smanjenju zla, a uz smanjenje raznih zahtjeva pohota i strasti, onemoguæavaju se pristupi ¹ejatanu i na, taj naèin, oni izgledaju povezani!
3.- Ebu Se'id el-Hudri, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: Allah æe sedamdeset godina udaljiti vatru od osobe koja posti jedan dan na Allahovom putu!
4.- Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: *Allah Uzvi¹eni je rekao: Svako èovjekovo djelo pripada njemu, izuzev posta! On pripada Meni i Ja posebno za njega nagraðujem!
5.- Ebu Hurejre, r.a, takoðe, od Poslanika, s.a.v.s, prenosi: Post je ¹tit, pa kada neko od vas posti neka ne govori bestidne rijeèi i neka se ne dere, a ako ga neko opsuje ili napadne, neka ka¾e: Ja postim!
6.- On, takoðe, ka¾e da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Tako mi Onoga u èijoj je ruci Muhammedova du¹a, zadah iz usta postaèa kod Allaha je bolji od mirisa miska!
7.- On prenosi od Poslanika, s.a.v.s, i sljedeæi hadis: Postaè ima dvije radosti: prilikom iftara i prilikom susreta sa svojim Gospodarem!
8.- On, takoðe, prenosi i ovaj hadis: Svaki èovjekov posao se vi¹estruko nagraðuje. Dobro djelo se nagraðuje od deset do sedam stotina puta osim posta, jer je Allah Uzvi¹eni rekao: On je Moj i Ja za njega nagraðujem. On ostavlja svoje strasti i hranu radi Mene!
9.- Sehl b. Sa'd, r.a, prenosi da je Poslanik islama, s.a.v.s, rekao: U D¾ennetu imaju vrata koja se zovu REJJAN. Na njih, izuzev postaèa, niko drugi neæe uæi! Upitaæe se: Gdje su postaèi?! Oni æe ustati i niko drugi na njih, osim njih, neæe uæi! Kada oni na njih uðu, vrata æe se zatvoriti i na njih niko vi¹e neæe uæi!
10.- Talha b. Ubejdullah, r.a, prenosi da je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, do¹ao jedan beduin i, izmeðu ostalog, ga upitao: Obavijesti me o onome ¹to mi je Allah uèinio obaveznim od posta?! On je odgovorio: Mjesec ramazan, osim ako ti jo¹ ne¹to hoæe¹ dobrovoljno!
11.- Huzejfe b. el-Jeman, r.a, prenosi da je èuo Vjerovjesnika, s.a.v.s, kako ka¾e: Smutnja za èovjeka mo¾e biti u njegovoj porodici, imovini i u susjedu, a otklanja je obavljanje namaza, post i dijeljenje zekjata!
12.- Ebu Hurejre, r.a, prenosi od Poslanika, s.a.v.s, da je rekao: Zapostite kada vidite mlaðak i prestanite postiti kada ga vidite! Ako on bude zastrt oblakom, onda upotpunite ¹a'ban tridesetim danom!
13.- Abdullah b. Omer, r.a, prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s.: Ne postite dan ili dva prije ramazana, izuzev ko veæ posti neki post, neka ga onda i dovr¹i! Ovdje se misli, kako tvrde islamski uèenjaci, da se ne posti dan-dva prije ramazana i tako doèekuje taj mjesec. Time se ¾eli odvojiti nafila od farz-posta!
14.- Ebu Hurejre, r.a., prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s, da je rekao: Nemojte postiti kada nastupi druga polovina ¹a'bana! Neki uèenjaci smatraju da je ovo Poslanikova, s.a.v.s, preporuka kako bi vjernik bio jaèi i spremnije doèekao ramazan!
15.- Abdullah b. Amr b. el-As, r.a, prenosi od Poslanika, s.a.v.s: U postu je suzbijanje strasti moga ummeta!
16.- Abdullah b. Mes'ud, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Ko ima moguænost za brak, neka se ¾eni, jer to bolje djeluje na obaranje pogleda i najsigurnije za¹tiæuje polni organ, a onaj koji to nije u moguænosti, neka posti, jer je post jedna vrsta za¹tite!
17.- Sevban, r.a, prenosi od Poslanika islama, s.a.v.s, da je rekao: Post mjeseca ramazana odgovara postu deset mjeseci, a post ¹est dana ¹evvala, nakon njega, odgovara postu dva mjeseca, pa to predstavlja post èitave godine!
18.- Ebu Ejjub, r.a, prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s, slièan hadis: Ko isposti ramazan zatim to poprati sa ¹est dana ¹evvala, kao da je èitavo vrijeme postio!
19.- Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Poslanik, s.a.v.s, rekao: Ko se ne proðe la¾nog govora i postupka po njemu, Allahu nije potrebno da on ostavlja svoje jelo i piæe!
20.- Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Pet dnevnih namaza, d¾uma do d¾ume i ramazan do ramazana, iskupljuju grijehe, ako se izmeðu njih ne naèine veliki grijesi!
21.- Abdullah b. Abbas, r.a, je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s, je bio najdare¾ljiviji meðu ljudima, a najdare¾ljiviji je bio u ramazanu, kada se D¾ibril sastajao s njim. D¾ibril se sastajao s njim svaku noæ tokom ramazana kada je zajedno s njim uèio Kur'an. Allahov Poslanik, s.a.v.s, kada bi se s njim sastao, bio je dare¾ljiviji od vjetra koji donosi plodonosnu ki¹u!
22.- Enes b. Malik, r.a, prenosi da je Poslanik, s.a.v.s, rekao: Ustajte na sehur, jer je u njemu, doista, beriæet!
23.- Od Amra b. el-Asa, r.a, se prenosi da je Muhammed, s.a.v.s, rekao: Razlika izmeðu na¹eg posta i posta ¾idova i kr¹æana je u ustajanju na sehur!
24.- Od Sehl b. Sa'da, r.a, se prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Ljudi æe biti u dobru sve dok budu ¾urili sa iftarom!
25.- Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: Allah Uzvi¹eni je rekao: Moji najdra¾i robovi su oni koji navi¹e ¾ure sa iftarom!
26.- Od Selmana b. Amira ed-Dabbija, r.a, se prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Kada se neko od vas iftari, neka se iftari hurmama, a ako ih nema, neka se, onda, iftari vodom, jer je ona èista!
27.- Enes b. Malik, r.a. ka¾e: Allahov Poslanik, s.a.v.s, bi se iftario sirovim hurmama prije nego bi klanjao. Ako ne bi na¹ao sirove hurme, iftario bi se suhim. Ako ne bi na¹ao ni suhe hurme, iftario bi se gutljajem vode!
28.- Od Ebu Hurejre, r.a, se prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Kada od vas neko zaboravi pa ne¹to pojede, ili se napije, neka dovr¹i svoj post, jer ga je to Allah nahranio i napojio!
29.- Ai¹a, r.a, ka¾e: Allahovog Poslanika, s.a.v.s, je zaticala zora, a on je od odnosa sa svojim ¾enama bio d¾unub, pa bi se tada okupao i postio!
30.- Zejd b. Halid el-D¾uheni, r.a, prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s, da je rekao: Ko pripremi iftar postaèu, imaæe nagradu kao i on, a da se postaèu njegovi sevapi uopæe ne umanje!
31.- Enes b. Malik, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, do¹ao kod Sa'da b. Ubade, r.a, koji mu je iznio hljeba i maslinovog ulja, koje je Vjerovjesnik, s.a.v.s, jeo i, nakon toga, prouèio dovu: Neka se kod vas iftare postaèi, neka va¹u hranu jedu pobo¾ni i neka za vas istigfar èine meleki!
32.- Od Ai¹e, r.a, se prenosi da je Muhammed, s.a.v.s, rekao:* Ko je umro, a ostao je du¾an post, napostiæe za njega njegova najbli¾a rodbina!
33.- Abdullah b. Abbas, r.a, je rekao: Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, je do¹ao jedan èovjek i rekao: Allahov Poslanièe, majka mi je umrla a ostala je du¾na mjesec dana posta. Hoæu li ja to za nju nadoknaditi?! Da – rekao je on – jer dug prema Allahu je najpreèi da se obavi!
34.- Od n jega se, takoðe, prenosi da je jedna ¾ena do¹la Vjerovjesniku, s.a.v.s, i spomenula mu da je njena sestra ostala du¾na postiti mjesec dana, buduæi da je, ploveæi morem, umrla i nije to izvr¹ila. Poslanik, s.a.v.s, joj je rekao: Posti za svoju sestru!
35.-Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Ko provede Lejletu-l-kadr u ibadetu, vjerujuæi i nadajuæi se nagradi, biæe mu opro¹teni prethodni grijesi!
36.- Od Ai¹e, r.a, se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, preporuèio: Tra¾ite Lejletu-l-kadr u neparnim noæima posljednjih deset dana ramazana!
37.- Ai¹a, r.a, ka¾e: Pitala sam Poslanika, s.a.v.s: Allahov Poslanièe, ¹ta misli¹, kada bih znala u kojoj noæi se nalazi Lejletu-l-kadr, ¹ta bih u njoj uèila?! On je odgovorio: Uèi: ALLAHUMME INNEKE 'AFUVVUN, TUHIBBU-L-'AFVE, FA'FU 'ANNI/Allahu, Ti si Onaj koji opra¹ta, Ti voli¹ pra¹tanje, pa oprosti meni!
38.- Od Ai¹e, r.a, se prenosi da je rekla: Kada bi nastupila zadnja treæina ramazana, Allahov Poslanik, s.a.v.s, bi provodio noæ u ibadetu, probudio bi svoju porodicu i trudio se da ibadet bude ¹to bolji!
39.- Abdullah b. Omer, r.a, je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s, je boravio u i'tikafu zadnjih deset dana ramazana!
40.- Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je neki beduin do¹ao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, i upitao ga: Allahov Poslanièe, uputi me na djelo, s kojim æu, ako ga budem uradio, uæi æu u D¾ennet! On mu odgovori: Da obo¾ava¹ Allaha, ne pripisujuæi mu druga, da obavlja¹ namaz, da daje¹ zekjat i da posti¹ ramazan! Beduin tada reèe: Tako mi Onoga u èijoj je ruci moj ¾ivot, ja na ovo ni¹ta dodati neæu! Kada se on okrenuo, Vjerovjesnik, s.a.v.s, je tada rekao: Kome prièinjava zadovoljstvo da gleda u jednog od stanovnika D¾enneta, onda neka pogleda u ovoga!!!
Sehrul Ramadan / Mjesec Ramazana
Vrijednost mjeseca Ramazana i unutarnji smisao islamskog posta
(Autor: Mustafa Spahiæ)
(Poglavlje iz knjige: KORACI U ISLAM, Izdavaè: Sejtarija, Sarajevo, 1995.)
"U mjesecu ramazanu poèelo je objavljivanje Kur'ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanja dobra od zla." (Kur'an, El-Bekare, 185.)
Ramazan je mjesec savma, islamskog posta ili treæa i osnovna praktièna du¾nost islama. Ramazan je mjesec posta i mjesec poèetka objave Kur'ana, putokaza ljudstvu i jasnog i nepobitnog razmeða izmeðu dobra i zla, istine i neistine, pravde i nepravde, svjetla i tmine, pravog puta i zablude, vjere i nevjerovanja. Do Sudnjeg dana Kur'an ljude vodi jedinom ispravnom putu, vjeri i moralu. Dakle, ramazanom se ulazi u mjesec posta i mjesec objave Kur'ana. Po¹to su prve rijeèi Objave: Èitaj u ime Gospodara svoga, Koji stvara" - ramazan je i mjesec znanosti u ime i radi Svevi¹njeg Allaha.
Mjesec je ramazan i mjesec pobjede istine nad zabludom i la¾i:
"I reci: 'Do¹la je istina, a nestalo je la¾i; la¾, zaista, nestaje.” (Kur'an, El-Isra, 81.)
Mjesec ramazan kao mjesec poèetka objave Kur'ana, mjesec je lijeka i Allahove milosti, dobrote, upute i svjetla vjernicima.
"Mi objavljiijenio u Kur'anu ono ¹to je lijek i milost vjernicima, a nevjernicima on samo poveæava propast." (Kur'an, El-Isra, 82.)
"O ljudi, veæ vam je stigla poruka od Gospodara va¹eg i lijek za va¹a srca i uputstvo i milost vjernicima." (Kur'an, Junns, 57.)
Kao ¹to je Kur'an savjet, uputa, dobrota, lijek za srca vjernika i Allahova milost prema njima, tako je i odreðivanje Muhammeda, a.s., za vjerovjesnika u ramazanu takoðer Allahova milost svim svjetovima.
"A tebe smo samo kao milost svjetovima poslali." (Kur'an, El-Enbija,107.)
Dr¾eæi hutbu uoèi ramazana posljednjeg petka u ¹abanu, Poslanik se obraæao vjernicima sljedeæim rijeèima:
"O ljudi, prikuèio vam se èasni mjesec, mjesec blagoslova, sreæe i napretka, mjesec u kome je noæ Lejletu-l-kadr, koja je vrednija od hiljadu mjeseci. Allah vam je naredio da postite danju u ramazanu, a njegove noæi da provodite u dobrovoljnom ibadetu. Ko obavi nafilu uz ramazan, kao da je obavio farz u nekom drugom mjesecu, a ko obavi farz u ramazanu, kao da je obavio sedamdeset farzova izvan ramazana. Ramazan je mjesec strpljivosti, a nagrada je za strpljivost d¾ennet. To je mjesec meðusobnog ispomaganja muslimana, mjesec u kome se uveæavaju prihodi i opskrba vjernika. Uz ramazan posebno prakticirajte èetiri stvari: dvije kojima æete zadovoljiti svoga Stvoritelja i dvije bez kojih vi nikako ne mo¾ete. One kojima æete zadovoljiti svoga Stvoritelja jesu stalno ponavljanje (uèenje) kelimei-¹ehadeta i istigfara, a ono bez èega vi nikako ne mo¾ete jeste da molite Allaha za d¾ennet i tra¾ite spas od d¾ehennema. Ko priredi iftar postaèu, imat æe za to nagradu kao da je roba oslobodio, i bit æe mu opro¹teni svi manji grijesi uèinjeni prema Allahu, d¾.¹.
- Bo¾iji Poslanièe - reèe jedan od prisutnih - nije svako od nas u moguænosti pripremiti iftar drugom (postaèu).
-Allah daje ovu nagradu - odgovori Muhammed, a.s. - i onome ko radi iftara pru¾i postaèu èa¹u mlijeka ili vode ili hurmu. Ako postaèa nahrani veèerom, Allah æe mu oprostiti sve manje grijehe i napojit æe ga s moga izvora, tako da nikada vi¹e neæe o¾ednjeti, a i u d¾ennetu æe imati za to posebnu nagradu.
- Kad bi znali ljudi kakva sve dobra donosi ramazan, sigurno bi moji sljedbenici za¾eljeli da cijela godina bude ramazan. Prvih deset dana ramazana Allah, d¾.¹., prosipa Svoju milost meðu ljude, drugih deset dana Allah, d¾.¹., opra¹ta grijehe svojim robovima, a posljednjih deset dana ramazana opra¹ta i onima koji su zaslu¾ili d¾ehennemsku kaznu.”
Ova Vjerovjesnikova hutba istièe velièinu i znaèaj ramazana i noæi Lejletu-l-kadr, koja je u njemu, a zatim nagla¹ava sve du¾nosti i ibadete koje smo du¾ni èiniti u ramazanu. Posebno se istièe odlika strpljivosti kod vjernika, ali i znaèaj saradnje, sloge, solidarnosti i meðusobnog ispomaganja vjernika. Vjerovjesnik dalje nagla¹ava stalno potvrðivanje tevhida uèenjem kelimei-¹ehadeta i potrebu istigfara te dova za zadobijanje d¾enneta i spasa od d¾ehennema. Pri kraju hutbe ukazuje se na vrijednost pripremanja iftara postaèima. Zato je mjesec ramazan mjesec Objave, mjesec upute, mjesec istine, mjesec razmeða izmeðu dobra i zla, mjesec milosti, dobrote i lijeka za srca; mjesec sadekatu-l-fitra, teravih-namaza, mukabela, iftara, strpljivosti, vjerske obnove; mjesec sloge, ljubavi i razumijevanja meðu vjernicima. Ono ¹to je meðu vjerovjesnicima Muhammed, a.s., meðu melekima D¾ebrail, meðu ¾enama h. Merjema, meðu objavama Kur'an, meðu danima petak, meðu surama Fatiha - to je meðu mjesecima ramazan. Kao nikada do sada u svome ¾ivotu, ramazane u ovom vremenu, uz Allahovu milost i pomoæ, trebamo doèekivati smirenih, iskrenih i vjerom upotpunjenih srca, èistih od grijeha, rastereæenih du¹a, meðusobno bratski i islamski povezani i udru¾eni u ime Allaha, d¾.¹., u neprobojni zid. Nikada nismo bili u veæim isku¹enjima, pa zato nam Kur'an i post kao uputa, pouka, poruka, pomoæ i milost i nisu bili ovoliko potrebni. Od èetiri vrste postaèa mi moramo biti oni koji, posteæi, stalno ¾ive u strahu od Allahove kazne, ali nikada ne gubeæi nadu u Njegovu pomoæ, za¹titu, spas, milost i dobrotu, predav¹i se du¹om i tijelom Allahu na takav naèin da su na Njegovom putu uvijek spremni, èineæi dobro u korist ljudi, sagorjeti. Naravno, pri tome æemo postiti i od hrane, piæa, strasti, ali i èuvati svoje organe tijela, kao i rijeèi, namjere, ¾elje i misli od haram djela.
"O vjernici! Propisuje varn se post, kao ¹to je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili." (Kur'an, el-Bekare, 183.)
Ovaj ajet iznosi tri osnovne istine. Njime Allah propisuje savm, ali nas i poduèava da je nama post propisan kao i svim prija¹njim narodima, od Adema, a.s., èime se potvrðuje vjerski, duhovni, moralni, obredni, ¹erijatski i ibadetski kontinuitet èovjeèanstva. Takoðer se nagla¹ava da je naredbodavac posta uvijek isti, dakle Allah, da se post iskljuèivo nareðuje objavom i da je cilj, svrha, smisao i nakana posta svakom narodu jedna i ista. Post se nareðuje iskljuèivo u ime i radi Allaha, da bi ljudi pomoæu njega postigli pravu i potpunu vjersku svijest, da bi stalno mislili na Allaha, da bi se grijeha klonili i izvr¹avali ono ¹to im se nareðuje.
©ta znaèi postiti? Postiti znaèi svjesno, slobodno, namjerno, po svojoj volji i htjenju iskljuèivo u ime i radi Allaha, d¾.¹., suzdr¾avati se od jela, piæa, strasti, svih tjelesnih, biolo¹kih i fizièkih ugodaja i zadovoljstava od zore do ak¹arna (zalaska Sunca), ali, takoðer, suzdr¾avati se i kloniti tokom cijelog ramazana, i danju i noæu, la¾i, preno¹enja tuðih rijeèi, ogovaranja, klevetanja, strastvenih po¾udnih pogleda, kao i la¾nog govora i la¾ne zakletve.
Svako stvoreno biæe na zemlji mo¾e gladovati, ali jedino ljudi svjesno, namjerno i slobodno mogu postiti pod uvjetom da posteæi tijelom poste i du¹om, srcem, mislima i namjerama tako ¹to æe se u ramazanu, u ime Allaha, kloniti la¾i, ogovaranja, preno¹enja tuðih rijeèi, la¾ne zakletve, strastvenih pogleda i grije¹enja uopæe. U protivnom, ko ne ostavi la¾an govor uz ramazan i djela koja su posljedica takvog govora, Allah nema potrebe za njegovim gladovanjem i ¾eðu. Moramo postiti cijelim biæem, kao osobe, a ne samo dijelom, od hrane i piæa, jer bi u ovom drugom sluèaju post bio nareðen i ¾ivotinjama. Naredni ajet odreðuje vrijeme i trajanje posta:
"... i to neznatan broj dana; a onome od vas koji bude bolestan ili na putu - isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da vi¹e, za njega je bolje; a bolje vam je, neka znate, postiti. U mjesecu ramazanu poèelo je objavljivanje Kur'ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanja dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuæe, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti, Allah vam ¾eli olak¹ati, a ne da pote¹koæa imate, da odreðeni broj dana ispunite, i da Allaha velièate zato ¹to vam je ukazao na pravi put, i da zahvalni budete. " (Kur'an, El-Bekare, 183 -185.)
Na osnovu ovih ajeta, vrijeme je posta mjesec ramazan. Posti se cijeli mjesec, a on mo¾e iznositi trideset ili dvadeset devet dana. Du¾nost je posta fardi ajn, stroga, obligatna, pojedinaèna, nezamjenjiva du¾nost, svakom zdravom punoljetnom, slobodnom, umno i fizièki sposobnom muslimanu koji nema zapreka da posti. Post mogu odgoditi i kasnije dan za dan napostiti trenutni, a izljeèivi bolesnici, musafiri, ratnici, ljudi koji rade te¹ke neodgodive poslove i ¾ene koje imaju mjeseèni ciklus ili su u stanju poslije poroðaja. Stare iznemogle osobe, koje vi¹e ne mogu postiti, kao i neizljeèivi bolesnici, za svaki dan posta nahranit æe po jednog siromaha. Pored toga ¹to pomoæu posta, kao instrumenta, posti¾emo svijest o Allahu, d¾.¹., post nam olak¹ava mnoge ¾ivotne situacije i pote¹koæe kojih smo svjesni, a i one kojih nismo svjesni. Pomoæu posta tekbir èinimo, velièamo i slavimo Allaha, d¾.¹., zato ¹to nam se smilovao i ¹to nas je uputio na pravi put. Za svakog vjernika post je blagodat, jer Vjerovjesnik ka¾e:
"D¾ennet jedva èeka èetvericu: uèaèa Kur'ana, onog ko èuva jezik od gre¹na govora, d¾ometa koji nahrani gladnog i postaèa u mjesecu ramazanu."
O te¾ini i velièini posta jasno kazuje i sljedeæi hadis:
“Ko isposti ramazan u ime Allaha s èvrstim i iskrenim imanom, vjerujuæi i nadajuæi se Allahovoj nagradi - Allah æe mu oprostiti ranije uèinjene grijehe prema Njemu."
S druge strane, post je, po hadisu, jedini ibadet koji ne prestaje i kada se spava.
"Postaèevo je spavanje ibadet, njegova je ¹utnja tesbih (velièanje Allaha, d¾.¹.), njegovo se djelo udvostruèuje, dova mu se prima, a grijesi opra¹taju.”
Dakle, tokom cijelog ramazana postaè je u ibadetu. Pored kur'anskih ajeta kojima se nareðuje post, on i na osnovu sahih hadisa spada u islamske ¹arte. "Islam se zasniva na pet temelja: ¹ehadetu, salatu (namazu), zekatu, had¾u i savmu ili ramazanskom postu", ka¾e Resulullah.
"Oni se kaju, i Njemu klanjaju, i Njega hvale, i poste, i molitvu obavljaju, i tra¾e da se èine dobra djela, a od nevaljalih odvraæaju i Allahovih se propisa pridr¾avaju - a vjernike obraduj!" (Kur'an, Et-Tevbe, 112.)
U prave muslimane i muslimanke, vjernike i vjernice koji su Allahu poslu¹ni i pokorni, potpuno iskreni, odani, predani i strpljivi, skru¹eni i dare¾ljivi, koji se grijeha i bluda klone i koji mnogo Allaha spominju - spadaju svakako i postaèi. Ovakvim ljudima Allah, d¾.¹, obeæava oprost i neizmjernu nagradu. Post je, po hadisu, takav fadilet da Allah svako djelo prepu¹ta èovjeku, ali post uzima Sebi i za njega obeæava posebnu, neodreðenu, za èovjeka nepoznatu nagradu; a najmanja je nagrada za uèinjeno dobro djelo deseterostruka, jer, kako dalje navodi hadis, postaè radi Allaha ostavlja hranu, piæe i strasti, èineæi to svjesno u ime Allaha. Èovjek se tako na jedini naèin, ¹to se hrane tièe, izdi¾e i odvaja od ¾ivotinje.
Svaki postaè posti od zore do ak¹ama. Vrijeme ustajanja na ruèak naziva se SEHUR, vrijeme kada se zanijeti post - IMSAK, a vrijeme kad se prestaje postiti - IFTAR. Ko ima moguænosti, lijepo je da se iftari hurmom ili vodom.
Ove godine mnoga na¹a braæa postit æe ramazan pod ¹atorima, u vagonima, u rovovima; neki u logorima, neki i po raznim zemljama svijeta. Ima onih koji nikada nisu u svojoj vjeri bili iskreniji, njene velièine i potrebe svjesniji, a ¾elja da poste nije u njima nikada bila jaèa. Meðutim, da li æe imati moguænosti, naèina i opskrbe da poste? Mnogi ne mogu èuti ezana. U ovom ramazanu moramo iskrenije i ljudskije nego ikada razmi¹ljati o svakom svom bratu, izbjeglici, muhad¾iru, ranjeniku; svima koji su ubijeni, poklani i popaljeni samo zato ¹to su muslimani. Pa ako mi nismo svjesni velièine svoje vjere, njene snage i moæi, svjesni su na¹i i Allahovi neprijatelji, te nas, samo zato ¹to smo muslimani, spaljuju i uni¹tavaju. Njih nije strah nas ovakvih kakvi jesmo, nego ih je strah islama i Kur'ana. U tome je spas, utjeha, lijek i pobjeda. Cijeli je ramazan dova, istigfar, neprekidno ponavljanje ¹ehadeta, uèenje Kur'ana i ibadet.
"A kada te robovi Moji za Mene upitaju - ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. Zato neka oni pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na pravorne putu." (Kur'an, El-Bekare,186.)
Allah je uvijek blizu nas. Muka je, drama i tragedija na¹a to ¹to smo bili daleko od Allaha, ¹to smo se najmanje pola stoljeæa molili svakome osim Njemu. Oni kojima smo se pribli¾avali - oni su se sve vi¹e od nas udaljavali. Na sve na¹e ¾elje oni nam uzvraæaju granatama i uni¹tavanjem. Zato, braæo, da bi nam dova bila primljena i da bismo ispravno vjerovali i na pravom putu bili, obratimo se Allahu, Onom Kome se jedino dova mo¾e i èiniti, i udovoljimo Njegovu pozivu.
(Autor: Mustafa Spahiæ)
(Poglavlje iz knjige: KORACI U ISLAM, Izdavaè: Sejtarija, Sarajevo, 1995.)
"U mjesecu ramazanu poèelo je objavljivanje Kur'ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanja dobra od zla." (Kur'an, El-Bekare, 185.)
Ramazan je mjesec savma, islamskog posta ili treæa i osnovna praktièna du¾nost islama. Ramazan je mjesec posta i mjesec poèetka objave Kur'ana, putokaza ljudstvu i jasnog i nepobitnog razmeða izmeðu dobra i zla, istine i neistine, pravde i nepravde, svjetla i tmine, pravog puta i zablude, vjere i nevjerovanja. Do Sudnjeg dana Kur'an ljude vodi jedinom ispravnom putu, vjeri i moralu. Dakle, ramazanom se ulazi u mjesec posta i mjesec objave Kur'ana. Po¹to su prve rijeèi Objave: Èitaj u ime Gospodara svoga, Koji stvara" - ramazan je i mjesec znanosti u ime i radi Svevi¹njeg Allaha.
Mjesec je ramazan i mjesec pobjede istine nad zabludom i la¾i:
"I reci: 'Do¹la je istina, a nestalo je la¾i; la¾, zaista, nestaje.” (Kur'an, El-Isra, 81.)
Mjesec ramazan kao mjesec poèetka objave Kur'ana, mjesec je lijeka i Allahove milosti, dobrote, upute i svjetla vjernicima.
"Mi objavljiijenio u Kur'anu ono ¹to je lijek i milost vjernicima, a nevjernicima on samo poveæava propast." (Kur'an, El-Isra, 82.)
"O ljudi, veæ vam je stigla poruka od Gospodara va¹eg i lijek za va¹a srca i uputstvo i milost vjernicima." (Kur'an, Junns, 57.)
Kao ¹to je Kur'an savjet, uputa, dobrota, lijek za srca vjernika i Allahova milost prema njima, tako je i odreðivanje Muhammeda, a.s., za vjerovjesnika u ramazanu takoðer Allahova milost svim svjetovima.
"A tebe smo samo kao milost svjetovima poslali." (Kur'an, El-Enbija,107.)
Dr¾eæi hutbu uoèi ramazana posljednjeg petka u ¹abanu, Poslanik se obraæao vjernicima sljedeæim rijeèima:
"O ljudi, prikuèio vam se èasni mjesec, mjesec blagoslova, sreæe i napretka, mjesec u kome je noæ Lejletu-l-kadr, koja je vrednija od hiljadu mjeseci. Allah vam je naredio da postite danju u ramazanu, a njegove noæi da provodite u dobrovoljnom ibadetu. Ko obavi nafilu uz ramazan, kao da je obavio farz u nekom drugom mjesecu, a ko obavi farz u ramazanu, kao da je obavio sedamdeset farzova izvan ramazana. Ramazan je mjesec strpljivosti, a nagrada je za strpljivost d¾ennet. To je mjesec meðusobnog ispomaganja muslimana, mjesec u kome se uveæavaju prihodi i opskrba vjernika. Uz ramazan posebno prakticirajte èetiri stvari: dvije kojima æete zadovoljiti svoga Stvoritelja i dvije bez kojih vi nikako ne mo¾ete. One kojima æete zadovoljiti svoga Stvoritelja jesu stalno ponavljanje (uèenje) kelimei-¹ehadeta i istigfara, a ono bez èega vi nikako ne mo¾ete jeste da molite Allaha za d¾ennet i tra¾ite spas od d¾ehennema. Ko priredi iftar postaèu, imat æe za to nagradu kao da je roba oslobodio, i bit æe mu opro¹teni svi manji grijesi uèinjeni prema Allahu, d¾.¹.
- Bo¾iji Poslanièe - reèe jedan od prisutnih - nije svako od nas u moguænosti pripremiti iftar drugom (postaèu).
-Allah daje ovu nagradu - odgovori Muhammed, a.s. - i onome ko radi iftara pru¾i postaèu èa¹u mlijeka ili vode ili hurmu. Ako postaèa nahrani veèerom, Allah æe mu oprostiti sve manje grijehe i napojit æe ga s moga izvora, tako da nikada vi¹e neæe o¾ednjeti, a i u d¾ennetu æe imati za to posebnu nagradu.
- Kad bi znali ljudi kakva sve dobra donosi ramazan, sigurno bi moji sljedbenici za¾eljeli da cijela godina bude ramazan. Prvih deset dana ramazana Allah, d¾.¹., prosipa Svoju milost meðu ljude, drugih deset dana Allah, d¾.¹., opra¹ta grijehe svojim robovima, a posljednjih deset dana ramazana opra¹ta i onima koji su zaslu¾ili d¾ehennemsku kaznu.”
Ova Vjerovjesnikova hutba istièe velièinu i znaèaj ramazana i noæi Lejletu-l-kadr, koja je u njemu, a zatim nagla¹ava sve du¾nosti i ibadete koje smo du¾ni èiniti u ramazanu. Posebno se istièe odlika strpljivosti kod vjernika, ali i znaèaj saradnje, sloge, solidarnosti i meðusobnog ispomaganja vjernika. Vjerovjesnik dalje nagla¹ava stalno potvrðivanje tevhida uèenjem kelimei-¹ehadeta i potrebu istigfara te dova za zadobijanje d¾enneta i spasa od d¾ehennema. Pri kraju hutbe ukazuje se na vrijednost pripremanja iftara postaèima. Zato je mjesec ramazan mjesec Objave, mjesec upute, mjesec istine, mjesec razmeða izmeðu dobra i zla, mjesec milosti, dobrote i lijeka za srca; mjesec sadekatu-l-fitra, teravih-namaza, mukabela, iftara, strpljivosti, vjerske obnove; mjesec sloge, ljubavi i razumijevanja meðu vjernicima. Ono ¹to je meðu vjerovjesnicima Muhammed, a.s., meðu melekima D¾ebrail, meðu ¾enama h. Merjema, meðu objavama Kur'an, meðu danima petak, meðu surama Fatiha - to je meðu mjesecima ramazan. Kao nikada do sada u svome ¾ivotu, ramazane u ovom vremenu, uz Allahovu milost i pomoæ, trebamo doèekivati smirenih, iskrenih i vjerom upotpunjenih srca, èistih od grijeha, rastereæenih du¹a, meðusobno bratski i islamski povezani i udru¾eni u ime Allaha, d¾.¹., u neprobojni zid. Nikada nismo bili u veæim isku¹enjima, pa zato nam Kur'an i post kao uputa, pouka, poruka, pomoæ i milost i nisu bili ovoliko potrebni. Od èetiri vrste postaèa mi moramo biti oni koji, posteæi, stalno ¾ive u strahu od Allahove kazne, ali nikada ne gubeæi nadu u Njegovu pomoæ, za¹titu, spas, milost i dobrotu, predav¹i se du¹om i tijelom Allahu na takav naèin da su na Njegovom putu uvijek spremni, èineæi dobro u korist ljudi, sagorjeti. Naravno, pri tome æemo postiti i od hrane, piæa, strasti, ali i èuvati svoje organe tijela, kao i rijeèi, namjere, ¾elje i misli od haram djela.
"O vjernici! Propisuje varn se post, kao ¹to je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili." (Kur'an, el-Bekare, 183.)
Ovaj ajet iznosi tri osnovne istine. Njime Allah propisuje savm, ali nas i poduèava da je nama post propisan kao i svim prija¹njim narodima, od Adema, a.s., èime se potvrðuje vjerski, duhovni, moralni, obredni, ¹erijatski i ibadetski kontinuitet èovjeèanstva. Takoðer se nagla¹ava da je naredbodavac posta uvijek isti, dakle Allah, da se post iskljuèivo nareðuje objavom i da je cilj, svrha, smisao i nakana posta svakom narodu jedna i ista. Post se nareðuje iskljuèivo u ime i radi Allaha, da bi ljudi pomoæu njega postigli pravu i potpunu vjersku svijest, da bi stalno mislili na Allaha, da bi se grijeha klonili i izvr¹avali ono ¹to im se nareðuje.
©ta znaèi postiti? Postiti znaèi svjesno, slobodno, namjerno, po svojoj volji i htjenju iskljuèivo u ime i radi Allaha, d¾.¹., suzdr¾avati se od jela, piæa, strasti, svih tjelesnih, biolo¹kih i fizièkih ugodaja i zadovoljstava od zore do ak¹arna (zalaska Sunca), ali, takoðer, suzdr¾avati se i kloniti tokom cijelog ramazana, i danju i noæu, la¾i, preno¹enja tuðih rijeèi, ogovaranja, klevetanja, strastvenih po¾udnih pogleda, kao i la¾nog govora i la¾ne zakletve.
Svako stvoreno biæe na zemlji mo¾e gladovati, ali jedino ljudi svjesno, namjerno i slobodno mogu postiti pod uvjetom da posteæi tijelom poste i du¹om, srcem, mislima i namjerama tako ¹to æe se u ramazanu, u ime Allaha, kloniti la¾i, ogovaranja, preno¹enja tuðih rijeèi, la¾ne zakletve, strastvenih pogleda i grije¹enja uopæe. U protivnom, ko ne ostavi la¾an govor uz ramazan i djela koja su posljedica takvog govora, Allah nema potrebe za njegovim gladovanjem i ¾eðu. Moramo postiti cijelim biæem, kao osobe, a ne samo dijelom, od hrane i piæa, jer bi u ovom drugom sluèaju post bio nareðen i ¾ivotinjama. Naredni ajet odreðuje vrijeme i trajanje posta:
"... i to neznatan broj dana; a onome od vas koji bude bolestan ili na putu - isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da vi¹e, za njega je bolje; a bolje vam je, neka znate, postiti. U mjesecu ramazanu poèelo je objavljivanje Kur'ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanja dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuæe, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti, Allah vam ¾eli olak¹ati, a ne da pote¹koæa imate, da odreðeni broj dana ispunite, i da Allaha velièate zato ¹to vam je ukazao na pravi put, i da zahvalni budete. " (Kur'an, El-Bekare, 183 -185.)
Na osnovu ovih ajeta, vrijeme je posta mjesec ramazan. Posti se cijeli mjesec, a on mo¾e iznositi trideset ili dvadeset devet dana. Du¾nost je posta fardi ajn, stroga, obligatna, pojedinaèna, nezamjenjiva du¾nost, svakom zdravom punoljetnom, slobodnom, umno i fizièki sposobnom muslimanu koji nema zapreka da posti. Post mogu odgoditi i kasnije dan za dan napostiti trenutni, a izljeèivi bolesnici, musafiri, ratnici, ljudi koji rade te¹ke neodgodive poslove i ¾ene koje imaju mjeseèni ciklus ili su u stanju poslije poroðaja. Stare iznemogle osobe, koje vi¹e ne mogu postiti, kao i neizljeèivi bolesnici, za svaki dan posta nahranit æe po jednog siromaha. Pored toga ¹to pomoæu posta, kao instrumenta, posti¾emo svijest o Allahu, d¾.¹., post nam olak¹ava mnoge ¾ivotne situacije i pote¹koæe kojih smo svjesni, a i one kojih nismo svjesni. Pomoæu posta tekbir èinimo, velièamo i slavimo Allaha, d¾.¹., zato ¹to nam se smilovao i ¹to nas je uputio na pravi put. Za svakog vjernika post je blagodat, jer Vjerovjesnik ka¾e:
"D¾ennet jedva èeka èetvericu: uèaèa Kur'ana, onog ko èuva jezik od gre¹na govora, d¾ometa koji nahrani gladnog i postaèa u mjesecu ramazanu."
O te¾ini i velièini posta jasno kazuje i sljedeæi hadis:
“Ko isposti ramazan u ime Allaha s èvrstim i iskrenim imanom, vjerujuæi i nadajuæi se Allahovoj nagradi - Allah æe mu oprostiti ranije uèinjene grijehe prema Njemu."
S druge strane, post je, po hadisu, jedini ibadet koji ne prestaje i kada se spava.
"Postaèevo je spavanje ibadet, njegova je ¹utnja tesbih (velièanje Allaha, d¾.¹.), njegovo se djelo udvostruèuje, dova mu se prima, a grijesi opra¹taju.”
Dakle, tokom cijelog ramazana postaè je u ibadetu. Pored kur'anskih ajeta kojima se nareðuje post, on i na osnovu sahih hadisa spada u islamske ¹arte. "Islam se zasniva na pet temelja: ¹ehadetu, salatu (namazu), zekatu, had¾u i savmu ili ramazanskom postu", ka¾e Resulullah.
"Oni se kaju, i Njemu klanjaju, i Njega hvale, i poste, i molitvu obavljaju, i tra¾e da se èine dobra djela, a od nevaljalih odvraæaju i Allahovih se propisa pridr¾avaju - a vjernike obraduj!" (Kur'an, Et-Tevbe, 112.)
U prave muslimane i muslimanke, vjernike i vjernice koji su Allahu poslu¹ni i pokorni, potpuno iskreni, odani, predani i strpljivi, skru¹eni i dare¾ljivi, koji se grijeha i bluda klone i koji mnogo Allaha spominju - spadaju svakako i postaèi. Ovakvim ljudima Allah, d¾.¹, obeæava oprost i neizmjernu nagradu. Post je, po hadisu, takav fadilet da Allah svako djelo prepu¹ta èovjeku, ali post uzima Sebi i za njega obeæava posebnu, neodreðenu, za èovjeka nepoznatu nagradu; a najmanja je nagrada za uèinjeno dobro djelo deseterostruka, jer, kako dalje navodi hadis, postaè radi Allaha ostavlja hranu, piæe i strasti, èineæi to svjesno u ime Allaha. Èovjek se tako na jedini naèin, ¹to se hrane tièe, izdi¾e i odvaja od ¾ivotinje.
Svaki postaè posti od zore do ak¹ama. Vrijeme ustajanja na ruèak naziva se SEHUR, vrijeme kada se zanijeti post - IMSAK, a vrijeme kad se prestaje postiti - IFTAR. Ko ima moguænosti, lijepo je da se iftari hurmom ili vodom.
Ove godine mnoga na¹a braæa postit æe ramazan pod ¹atorima, u vagonima, u rovovima; neki u logorima, neki i po raznim zemljama svijeta. Ima onih koji nikada nisu u svojoj vjeri bili iskreniji, njene velièine i potrebe svjesniji, a ¾elja da poste nije u njima nikada bila jaèa. Meðutim, da li æe imati moguænosti, naèina i opskrbe da poste? Mnogi ne mogu èuti ezana. U ovom ramazanu moramo iskrenije i ljudskije nego ikada razmi¹ljati o svakom svom bratu, izbjeglici, muhad¾iru, ranjeniku; svima koji su ubijeni, poklani i popaljeni samo zato ¹to su muslimani. Pa ako mi nismo svjesni velièine svoje vjere, njene snage i moæi, svjesni su na¹i i Allahovi neprijatelji, te nas, samo zato ¹to smo muslimani, spaljuju i uni¹tavaju. Njih nije strah nas ovakvih kakvi jesmo, nego ih je strah islama i Kur'ana. U tome je spas, utjeha, lijek i pobjeda. Cijeli je ramazan dova, istigfar, neprekidno ponavljanje ¹ehadeta, uèenje Kur'ana i ibadet.
"A kada te robovi Moji za Mene upitaju - ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. Zato neka oni pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na pravorne putu." (Kur'an, El-Bekare,186.)
Allah je uvijek blizu nas. Muka je, drama i tragedija na¹a to ¹to smo bili daleko od Allaha, ¹to smo se najmanje pola stoljeæa molili svakome osim Njemu. Oni kojima smo se pribli¾avali - oni su se sve vi¹e od nas udaljavali. Na sve na¹e ¾elje oni nam uzvraæaju granatama i uni¹tavanjem. Zato, braæo, da bi nam dova bila primljena i da bismo ispravno vjerovali i na pravom putu bili, obratimo se Allahu, Onom Kome se jedino dova mo¾e i èiniti, i udovoljimo Njegovu pozivu.
-
Tourniquet
- Zvijezda na usponu
- Postovi: 1204
- Pridružen/a: 31 Aug 2000 02:00
- Lokacija: Cuvaj me Boze, prijatelja, jer se neprijatelja cuvam sam..
Alyssa_ je napisao/la:nije valjda opet ramazan???
:-k
jel to ti pao mrak na oci kad si cula
naravno da je mjesec Ramazan i to jos 10 dana ostalo do njega... Treba se pripremati i fizicki i psihicki, ocistiti i dusu i tijelo.. I treba sa radoscu docekat ramazan...
Iskreno ja se radujem ramazanu... LJudi su mnogo bolji u tom mjesecu.. Vise je izrazena solidarnost nego kod drugih mjeseci.. I ako Bog da imam nijet da ga cijelog ispostim... Jer to mi je farz, obaveza, duznost.. I mene i svakog drugog muslimana...
-
ADMIN_BOL-CHAT.DE
-
Tourniquet
- Zvijezda na usponu
- Postovi: 1204
- Pridružen/a: 31 Aug 2000 02:00
- Lokacija: Cuvaj me Boze, prijatelja, jer se neprijatelja cuvam sam..
-
Alyssa_
- Zvijezda na usponu
- Postovi: 1199
- Pridružen/a: 30 Nov 2000 02:00
- Lokacija: ** U svom svijetu tame,ususkana u kolevci samoce i neostvarenih zelja,izgubljena u sopstvenom zivotu
nemoj tako, mene ramazan podsjeti na bolne uspomene, svaki ramazan mi nije bio radostan, zato znam shta me cekaToUrNiQuEt je napisao/la:Alyssa_ je napisao/la:nije valjda opet ramazan???
:-k
jel to ti pao mrak na oci kad si cula
naravno da je mjesec Ramazan i to jos 10 dana ostalo do njega... Treba se pripremati i fizicki i psihicki, ocistiti i dusu i tijelo.. I treba sa radoscu docekat ramazan...
Iskreno ja se radujem ramazanu... LJudi su mnogo bolji u tom mjesecu.. Vise je izrazena solidarnost nego kod drugih mjeseci.. I ako Bog da imam nijet da ga cijelog ispostim... Jer to mi je farz, obaveza, duznost.. I mene i svakog drugog muslimana...
:huh:
-
__kockar__
- Ucesnik diskusija
- Postovi: 299
- Pridružen/a: 03 Sep 2007 02:00
- Lokacija: Bosnia
Ramazanski post, I dio
1. Definicija posta:
Jezièko znaèenje rijeèi es-sawm, tj. post znaèi ustegnuti se i suzdr¾ati od neèega. Ova rijeè u jezièkom znaèenju upotrebljava se za svaki vid suzdr¾avanja, odnosno suzdr¾avanja od svega, kao ¹to npr. mo¾emo vidjeti iz rijeèi Uzvi¹enog Allaha u kojima nas obavje¹tava o Merjemi: "... Ja sam se zavjetovala Milostivom da æu ¹utjeti ..." (Prijevod znaèenja Merjem, 26)
©erijatsko znaèenje rijeèi es-sawm jeste obo¾avanje Allaha suzdr¾avanjem od svih stvari koje kvare post od zore do zalaska Sunca.
2. Blagodati posta
Ebu-Hurejre, radijallahu 'anh, prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Uzvi¹eni Allah je rekao: 'Svaki rad sina Ademovog je za njega osim posta, uistinu je on za Mene i Ja nagraðujem za njega.' Post je ¹tit. Kada bude neko od vas postio neka ru¾no ne govori i neka ne di¾e glas. Ako ga neko bude psovao ili htio da se bije s njim, neka ka¾e: 'Ja sam, uistinu, postaè. Ja sam, uistinu, postaè.' Tako mi Onoga u èijoj je ruci Muhammedova du¹a, zadah postaèa ljep¹i je kod Allaha od mirisa miska. Za postaèa su dvije radosti. Raduje se kada se iftari i radovat æe se svome postu kada sretne svoga Gospodara." (Buharija)...
Takoðe, od Ebu-Hurejre, radijallahu 'anh, se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem rekao: "Ko posti mjesec ramazan iskreno vjerujuæi, bit æe mu opro¹teni ranije poèinjeni grijesi." (Buharija)
Ebu-Se'id el-Hudri, radijallahu 'anh, prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem rekao: "Ko god na Allahovom putu posti jedan dan, Allah æe udaljiti njegovo lice od d¾ehennemske vatre za rastojanje od sedamdeset godina." (Muttefekun alejh)
Od Sehla, radijallahu 'anh, se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem rekao: "U D¾ennetu ima jedna kapija koja se zove Rejjan. Na Sudnjem danu kroz nju æe ulaziti samo postaèi i niko vi¹e. Kada se povièe: 'Gdje su postaèi?' –ustat æe postaèi i samo oni na tu kapiju æe uæi. Kada uðu, kapija æe se zatvoriti i niko vi¹e na nju neæe uæi." (Buharija)
Post je jedna velika medresa, ¹kola u kojoj vjernik razvija i stièe mnoge plemenite osobine; ¹kola u kojoj vjernik razvija osjeæaj bogobojaznosti, strahopo¹tovanja, osjeæaj strpljivosti, razvija osjeæaj samilosti, ljubavi, pravednosti i jednakosti meðu svim vjernicima.
3. Vrste posta
Postoje dvije vrste posta:
*
obavezni post i
*
dobrovoljni post.
Zatim, obavezni post se dijeli na tri vrste:
*
Post koji je obavezan u odreðenom vremenu, tj. vezan je za odreðeno vrijeme i to je post mjeseca ramazana.
*
Post keffaret, pod ovim postom se podrazumijeva otkup za neki od prijestupa kojim je prekr¹ena Allahova naredba.
*
Post kojim se obave¾e sam insan, tj. zavjetni post.
1. Definicija posta:
Jezièko znaèenje rijeèi es-sawm, tj. post znaèi ustegnuti se i suzdr¾ati od neèega. Ova rijeè u jezièkom znaèenju upotrebljava se za svaki vid suzdr¾avanja, odnosno suzdr¾avanja od svega, kao ¹to npr. mo¾emo vidjeti iz rijeèi Uzvi¹enog Allaha u kojima nas obavje¹tava o Merjemi: "... Ja sam se zavjetovala Milostivom da æu ¹utjeti ..." (Prijevod znaèenja Merjem, 26)
©erijatsko znaèenje rijeèi es-sawm jeste obo¾avanje Allaha suzdr¾avanjem od svih stvari koje kvare post od zore do zalaska Sunca.
2. Blagodati posta
Ebu-Hurejre, radijallahu 'anh, prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Uzvi¹eni Allah je rekao: 'Svaki rad sina Ademovog je za njega osim posta, uistinu je on za Mene i Ja nagraðujem za njega.' Post je ¹tit. Kada bude neko od vas postio neka ru¾no ne govori i neka ne di¾e glas. Ako ga neko bude psovao ili htio da se bije s njim, neka ka¾e: 'Ja sam, uistinu, postaè. Ja sam, uistinu, postaè.' Tako mi Onoga u èijoj je ruci Muhammedova du¹a, zadah postaèa ljep¹i je kod Allaha od mirisa miska. Za postaèa su dvije radosti. Raduje se kada se iftari i radovat æe se svome postu kada sretne svoga Gospodara." (Buharija)...
Takoðe, od Ebu-Hurejre, radijallahu 'anh, se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem rekao: "Ko posti mjesec ramazan iskreno vjerujuæi, bit æe mu opro¹teni ranije poèinjeni grijesi." (Buharija)
Ebu-Se'id el-Hudri, radijallahu 'anh, prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem rekao: "Ko god na Allahovom putu posti jedan dan, Allah æe udaljiti njegovo lice od d¾ehennemske vatre za rastojanje od sedamdeset godina." (Muttefekun alejh)
Od Sehla, radijallahu 'anh, se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem rekao: "U D¾ennetu ima jedna kapija koja se zove Rejjan. Na Sudnjem danu kroz nju æe ulaziti samo postaèi i niko vi¹e. Kada se povièe: 'Gdje su postaèi?' –ustat æe postaèi i samo oni na tu kapiju æe uæi. Kada uðu, kapija æe se zatvoriti i niko vi¹e na nju neæe uæi." (Buharija)
Post je jedna velika medresa, ¹kola u kojoj vjernik razvija i stièe mnoge plemenite osobine; ¹kola u kojoj vjernik razvija osjeæaj bogobojaznosti, strahopo¹tovanja, osjeæaj strpljivosti, razvija osjeæaj samilosti, ljubavi, pravednosti i jednakosti meðu svim vjernicima.
3. Vrste posta
Postoje dvije vrste posta:
*
obavezni post i
*
dobrovoljni post.
Zatim, obavezni post se dijeli na tri vrste:
*
Post koji je obavezan u odreðenom vremenu, tj. vezan je za odreðeno vrijeme i to je post mjeseca ramazana.
*
Post keffaret, pod ovim postom se podrazumijeva otkup za neki od prijestupa kojim je prekr¹ena Allahova naredba.
*
Post kojim se obave¾e sam insan, tj. zavjetni post.
4. Propisi posta u mjesecu ramazanu
a) Obaveznost posta
Post mjeseca ramazana obavezan je za svakog muslimana i muslimanku, punoljetnog, pametnog, zdravog i onoga koji nije na putu, koji nije putnik.
Jedan je od ruknova islama na èiju obaveznost upuæuju Kur'an, Sunnet i Id¾ma'a.
- Dokaz iz Kur'ana koji upuæuje na obaveznost posta mjeseca ramazana su rijeèi Uzvi¹enog Allaha: "O vjernici! Propisuje vam se post, kao ¹to je propisan onima prije vas, da biste se grijaha klonili, i to neznatan broj dana; a onome od vas koji bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da vi¹e, za njega je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite. U mjesecu ramazanu poèelo je objavljivanje Kur’ana, koji putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanje dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuæe, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti, - Allah ¾eli da vam olak¹a, a ne da pote¹koæe imate -, da odreðeni broj dana ispunite, i da Allaha velièate zato ¹to vam je ukazao na pravi put, i da zahvalni budete." (Prijevod znaèenja El-Bekara, 183-185)
- Dokaz iz Sunneta koji upuæuje na obaveznost posta mjeseca ramazana: Ibnu-Omer, radijallahu 'anhuma, je rekao: "Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem je rekao: 'Islam se temelji na pet stvari: svjedoèenju da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, obavljanju namaza, izdvajanju zekata, obavljanju had¾d¾a i postu mjeseca ramazana.'" (Muttefekun alejh)
Slièno se spominje i u poznatom hadisu D¾ibrila.
- Muslimani su jednoglasnog mi¹ljenja da je post mjeseca ramazana jedan od temelja islama. Onaj ko porekne njegovu obavezu postaje nevjernik. Njegova obaveznost ne spada ni s jednog punoljetnog i pametnog muslimana, osim s nekim od opravdanih ¹erijatskih razloga. (El-Med¾mu'u, 6/252; El-Mugni, 3/385)
b) Utvrðivanje nastupanja mjeseca ramazana
> Poèetak ramazana se utvrðuje na jedan od dva sljedeæa naèina:
Viðenjem mlaðaka
Ibnu-Omer, radijallahu 'anhuma, ka¾e: "Èuo sam Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, kako ka¾e: 'Kada vidite mlaðak zapostite, i kada ga ponovo vidite prekinite s postom.'" (Muttefekun alejh)
Dakle, put do saznanja o pojavi mlaðaka je njegovo praæenje i viðenje, a ne raèunanje. Ibnu-Tejmijje, rahmetullahi 'alejh, je rekao: „Onaj koji se oslanja na raèunanje kada je u pitanju mlaðak, taj je zalutao u ©erijatu i onaj koji uvodi novotariju u vjeru.“ (Med¾muatu fetava, 25/207)
Islamski uèenjaci su se razi¹li po pitanju koliko je osoba dovoljno da posvjedoèe viðenje mlaðaka kako bi se utvrdilo njegovo viðenje i kako bi se otpoèelo s postom.
- Veæina islamskih uèenjaka mi¹ljenja je da ukoliko jedna pouzdana osoba posvjedoèi da je vidjela mlaðak da se njeno svjedoèenje prihvata i otpoèinje se s postom. Takvog mi¹ljenja su: Ebu Hanife, ©afija, Ahmed, uèenjaci zahirijskog mezheba, Ibnul-Munzir i drugi, Allah im se svima smilovao.
- Dok, imam Malik, El-Lejs, Evza'i, Sevri i drugi mi¹ljenja su da je za utvrðivanje mlaðaka potrebno najmanje dvije osobe, analogno svjedoèenju.
In¹aallahu te'ala, prioritetnije je mi¹ljenje da je dovoljno svjedoèenjejedne pouzdane osobe, svejedno da li bila mu¹karac ili ¾ena kako spominje Ibn-Hazm, rahmetullahi 'alejh, u svome djelu El-Muhalla (6/350), jer je i sam Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, postupio po tome kako se spominje u hadisu Ibnu-Omera, radijallahu 'anhuma, gdje ka¾e: "Ljudi su pratili mlaðak, pa sam ga ja vidio i obavijestio o tome Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem. On je zapostio i naredio ljudima da poste." (Ebu-Davud, Darimi, Ibnu-Hibban, Darekutni i Bejheki. Imam Hakim ka¾e da je hadis vjerodostojan po uslovima imama Muslima s èime se sla¾e i imam Zehebi. Veliki islamski uèenjak Muhammed Nasiruddin Albani, rahmetullahi te'ala alejh, ocijenio je hadis vjerodostojnim u svome vrijednom djelu Irvaul galil fi tahrid¾i ehadisi menari es-sebil: 4/16)
Meðutim, za prekid posta, odnosno zavr¹etak mjeseca ramazana i viðenje mlaðaka mjeseca ¹evvala koji slijedi poslije ramazana, islamski uèenjaci su slo¾ni, osim nekolicine njih, da je potrebno svjedoèenje najmanje dvije povjerljive osobe.
Kao dokaz za ovo mi¹ljenje veæina islamskih uèenjaka navodi hadis Abdurrahmana b. Zejda b. el-Hattaba da su mu ashabi Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, prièali da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Postite kada vidite mlaðak i prestanite s postom kada ga vidite. Svoje obrede ve¾ite za njega. Ukoliko ga ne vidite, upotpunite mjesec s trideset dana. Ako vam posvjedoèe dvojica (da su ga vidjeli) postite (otpoènite s postom) i prekinite s postom."(Nesa'i, Ahmed i Darekutni. Imam Ahmed u svom predanju bilje¾i: "... ukoliko vam posvjedoèe dvojica muslimana ..." –dok imam Darekutni bilje¾i sljedeæu verziju: "... ukoliko vam posvjedoèe dvojica povjerljivih, pouzdanih muslimana ..." Uèenjak Albani, rahmetullahi 'alejh, ka¾e: "Lanac prenosioca ovog hadisa je vjerodostojan i svi prenosioci u njemu su pouzdani ...": Irvaul galil fi tahrid¾i ehadisi menari es-sebil, 4/17)
Kao ¹to vidimo, ovaj hadis ukazuje na to da nije dozvoljeno otpoèeti post mjeseca ramazana niti prekinuti s njim osim sa svjedoèenjem dvojice pravednih, povjerljivih muslimana. Meðutim, prethodni hadis od Ibnu-Omera, radijallahu 'anhuma, izuzima poèetak posta, tako da je dozvoljeno otpoèeti s postom svjedoèenjem jedne osobe, dok nije do¹ao nikakav hadis kojim se na slièan naèin izuzima prekid posta, zavr¹etak ramazana. Zbog toga ostaje da se prekid posta utvrðuje svjedoèenjem najmanje dvojice pravednih muslimana, a Allah Uzvi¹eni najbolje zna.
Ukoliko osoba vidi mlaðak ali se ne prihvati njeno svjedoèenje
Kod islamskih uèenjaka postoje tri mi¹ljenja po ovome pitanju:
1. Zapostit æe po svome viðenju ramazanskog mlaðaka i tajno prekinuti s postom kada vidi mlaðak mjeseca ¹evvala, kako se ne bi razilazio sa zajednicom. Ovo je mi¹ljenje imama ©afije, jedno predanje imama Ahmeda i na ovome je mezeb Ibnu-Hazma, rahmetullahi 'alejhim.
1. Zapostit æe po svome viðenju ramazanskog mlaðaka i tajno prekinuti s postom kada vidi mlaðak mjeseca ¹evvala, kako se ne bi razilazio sa zajednicom. Ovo je mi¹ljenje imama ©afije, jedno predanje imama Ahmeda i na ovome je mezeb Ibnu-Hazma, rahmetullahi 'alejhim.
2. Zapostit æe po svome viðenju ramazanskog mlaðaka, ali æe prekinuti spostom zajedno sa ostalim ljudima. Na ovome je mezheb Ebu-Hanife, Malika i najpoznatije mi¹ljenje imama Ahmeda, rahmetullahi 'alejhim.
3. Neæe postupati po svome viðenju mlaðaka, veæ æe otpoèeti i zavr¹iti post sa ostalim ljudima. Ovo je jedno od predanja imama Ahmeda i ono ¹to je odabrao ©ejhul-islam Ibnu-Tejmijje, rahmetullahi 'alejhima, zbog rijeèi Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: „Va¹ post je kada zaposte ljudi, i va¹ prekid posta je kada prestanu ljudi s postom, i va¹i kurbani su onda kada ih kolju ljudi.“ (Ebu-Davud, 2324; i drugi, a ¹ejh Albani, rahmetullahi 'alejh, ga je ocijenio vjerodostojnim u Irvau, 905) Tj. poèetak i zavr¹etak posta bivaju sa zajednicom muslimana.
a) Obaveznost posta
Post mjeseca ramazana obavezan je za svakog muslimana i muslimanku, punoljetnog, pametnog, zdravog i onoga koji nije na putu, koji nije putnik.
Jedan je od ruknova islama na èiju obaveznost upuæuju Kur'an, Sunnet i Id¾ma'a.
- Dokaz iz Kur'ana koji upuæuje na obaveznost posta mjeseca ramazana su rijeèi Uzvi¹enog Allaha: "O vjernici! Propisuje vam se post, kao ¹to je propisan onima prije vas, da biste se grijaha klonili, i to neznatan broj dana; a onome od vas koji bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da vi¹e, za njega je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite. U mjesecu ramazanu poèelo je objavljivanje Kur’ana, koji putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanje dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuæe, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti, - Allah ¾eli da vam olak¹a, a ne da pote¹koæe imate -, da odreðeni broj dana ispunite, i da Allaha velièate zato ¹to vam je ukazao na pravi put, i da zahvalni budete." (Prijevod znaèenja El-Bekara, 183-185)
- Dokaz iz Sunneta koji upuæuje na obaveznost posta mjeseca ramazana: Ibnu-Omer, radijallahu 'anhuma, je rekao: "Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem je rekao: 'Islam se temelji na pet stvari: svjedoèenju da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, obavljanju namaza, izdvajanju zekata, obavljanju had¾d¾a i postu mjeseca ramazana.'" (Muttefekun alejh)
Slièno se spominje i u poznatom hadisu D¾ibrila.
- Muslimani su jednoglasnog mi¹ljenja da je post mjeseca ramazana jedan od temelja islama. Onaj ko porekne njegovu obavezu postaje nevjernik. Njegova obaveznost ne spada ni s jednog punoljetnog i pametnog muslimana, osim s nekim od opravdanih ¹erijatskih razloga. (El-Med¾mu'u, 6/252; El-Mugni, 3/385)
b) Utvrðivanje nastupanja mjeseca ramazana
> Poèetak ramazana se utvrðuje na jedan od dva sljedeæa naèina:
Viðenjem mlaðaka
Ibnu-Omer, radijallahu 'anhuma, ka¾e: "Èuo sam Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, kako ka¾e: 'Kada vidite mlaðak zapostite, i kada ga ponovo vidite prekinite s postom.'" (Muttefekun alejh)
Dakle, put do saznanja o pojavi mlaðaka je njegovo praæenje i viðenje, a ne raèunanje. Ibnu-Tejmijje, rahmetullahi 'alejh, je rekao: „Onaj koji se oslanja na raèunanje kada je u pitanju mlaðak, taj je zalutao u ©erijatu i onaj koji uvodi novotariju u vjeru.“ (Med¾muatu fetava, 25/207)
Islamski uèenjaci su se razi¹li po pitanju koliko je osoba dovoljno da posvjedoèe viðenje mlaðaka kako bi se utvrdilo njegovo viðenje i kako bi se otpoèelo s postom.
- Veæina islamskih uèenjaka mi¹ljenja je da ukoliko jedna pouzdana osoba posvjedoèi da je vidjela mlaðak da se njeno svjedoèenje prihvata i otpoèinje se s postom. Takvog mi¹ljenja su: Ebu Hanife, ©afija, Ahmed, uèenjaci zahirijskog mezheba, Ibnul-Munzir i drugi, Allah im se svima smilovao.
- Dok, imam Malik, El-Lejs, Evza'i, Sevri i drugi mi¹ljenja su da je za utvrðivanje mlaðaka potrebno najmanje dvije osobe, analogno svjedoèenju.
In¹aallahu te'ala, prioritetnije je mi¹ljenje da je dovoljno svjedoèenjejedne pouzdane osobe, svejedno da li bila mu¹karac ili ¾ena kako spominje Ibn-Hazm, rahmetullahi 'alejh, u svome djelu El-Muhalla (6/350), jer je i sam Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, postupio po tome kako se spominje u hadisu Ibnu-Omera, radijallahu 'anhuma, gdje ka¾e: "Ljudi su pratili mlaðak, pa sam ga ja vidio i obavijestio o tome Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem. On je zapostio i naredio ljudima da poste." (Ebu-Davud, Darimi, Ibnu-Hibban, Darekutni i Bejheki. Imam Hakim ka¾e da je hadis vjerodostojan po uslovima imama Muslima s èime se sla¾e i imam Zehebi. Veliki islamski uèenjak Muhammed Nasiruddin Albani, rahmetullahi te'ala alejh, ocijenio je hadis vjerodostojnim u svome vrijednom djelu Irvaul galil fi tahrid¾i ehadisi menari es-sebil: 4/16)
Meðutim, za prekid posta, odnosno zavr¹etak mjeseca ramazana i viðenje mlaðaka mjeseca ¹evvala koji slijedi poslije ramazana, islamski uèenjaci su slo¾ni, osim nekolicine njih, da je potrebno svjedoèenje najmanje dvije povjerljive osobe.
Kao dokaz za ovo mi¹ljenje veæina islamskih uèenjaka navodi hadis Abdurrahmana b. Zejda b. el-Hattaba da su mu ashabi Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, prièali da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Postite kada vidite mlaðak i prestanite s postom kada ga vidite. Svoje obrede ve¾ite za njega. Ukoliko ga ne vidite, upotpunite mjesec s trideset dana. Ako vam posvjedoèe dvojica (da su ga vidjeli) postite (otpoènite s postom) i prekinite s postom."(Nesa'i, Ahmed i Darekutni. Imam Ahmed u svom predanju bilje¾i: "... ukoliko vam posvjedoèe dvojica muslimana ..." –dok imam Darekutni bilje¾i sljedeæu verziju: "... ukoliko vam posvjedoèe dvojica povjerljivih, pouzdanih muslimana ..." Uèenjak Albani, rahmetullahi 'alejh, ka¾e: "Lanac prenosioca ovog hadisa je vjerodostojan i svi prenosioci u njemu su pouzdani ...": Irvaul galil fi tahrid¾i ehadisi menari es-sebil, 4/17)
Kao ¹to vidimo, ovaj hadis ukazuje na to da nije dozvoljeno otpoèeti post mjeseca ramazana niti prekinuti s njim osim sa svjedoèenjem dvojice pravednih, povjerljivih muslimana. Meðutim, prethodni hadis od Ibnu-Omera, radijallahu 'anhuma, izuzima poèetak posta, tako da je dozvoljeno otpoèeti s postom svjedoèenjem jedne osobe, dok nije do¹ao nikakav hadis kojim se na slièan naèin izuzima prekid posta, zavr¹etak ramazana. Zbog toga ostaje da se prekid posta utvrðuje svjedoèenjem najmanje dvojice pravednih muslimana, a Allah Uzvi¹eni najbolje zna.
Ukoliko osoba vidi mlaðak ali se ne prihvati njeno svjedoèenje
Kod islamskih uèenjaka postoje tri mi¹ljenja po ovome pitanju:
1. Zapostit æe po svome viðenju ramazanskog mlaðaka i tajno prekinuti s postom kada vidi mlaðak mjeseca ¹evvala, kako se ne bi razilazio sa zajednicom. Ovo je mi¹ljenje imama ©afije, jedno predanje imama Ahmeda i na ovome je mezeb Ibnu-Hazma, rahmetullahi 'alejhim.
1. Zapostit æe po svome viðenju ramazanskog mlaðaka i tajno prekinuti s postom kada vidi mlaðak mjeseca ¹evvala, kako se ne bi razilazio sa zajednicom. Ovo je mi¹ljenje imama ©afije, jedno predanje imama Ahmeda i na ovome je mezeb Ibnu-Hazma, rahmetullahi 'alejhim.
2. Zapostit æe po svome viðenju ramazanskog mlaðaka, ali æe prekinuti spostom zajedno sa ostalim ljudima. Na ovome je mezheb Ebu-Hanife, Malika i najpoznatije mi¹ljenje imama Ahmeda, rahmetullahi 'alejhim.
3. Neæe postupati po svome viðenju mlaðaka, veæ æe otpoèeti i zavr¹iti post sa ostalim ljudima. Ovo je jedno od predanja imama Ahmeda i ono ¹to je odabrao ©ejhul-islam Ibnu-Tejmijje, rahmetullahi 'alejhima, zbog rijeèi Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: „Va¹ post je kada zaposte ljudi, i va¹ prekid posta je kada prestanu ljudi s postom, i va¹i kurbani su onda kada ih kolju ljudi.“ (Ebu-Davud, 2324; i drugi, a ¹ejh Albani, rahmetullahi 'alejh, ga je ocijenio vjerodostojnim u Irvau, 905) Tj. poèetak i zavr¹etak posta bivaju sa zajednicom muslimana.
I drugi naèin utvrðivanja nastupanja ramazana jeste upotpunjavanje mjeseca ¹a'bana s trideset dana, jer ¹erijatski mjesec ne mo¾e biti manji od 29 dana niti veæi od 30 dana.
Ukoliko tridesetu noæ mjeseca ¹a'bana bude oblaèno ili maglovito, hoæe li se sutra¹nji dan smatrati prvim danom mjeseca ramazana ili æe se njime upotpuniti mjesec ¹a'ban?
Islamski uèenjaci prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: ovom pitanju imaju mnogo mi¹ljenja od kojih su naizra¾enija sljedeæa èetiri:
1.
Nije dozvoljeno postiti sutra¹nji dan –poznat kao jewmu ¹ekk-dan u koji se sumnja je li prvi dan mjeseca ramazana ili trideseti dan mjeseca ¹a'bana- niti obavezno niti dobrovoljno zbog rijeèi Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: „Neka niko od vas ne posti dan ili dva dana prije mjeseca ramazana ...“ (Buharija, 1914; Muslim, 1082) I zbog rijeèi Ammar b. Jasira, radijallahu 'anh: „Ko posti dan u koji se sumnja, iskazao je neposlu¹nost prema Ebul-Kasimu, sallallahu 'alejhi ve sellem.“ (Sahih: Ebu-Davud, 2317; Tirmizi, 681; Nesa'i, 4/153; Ibnu-Mad¾e, 1645) Ovakvog mi¹ljenja su veæina islamskih uèenjaka.
2.
Obaveza je postiti taj dan i smatra se prvim danom mjeseca ramazana. Ovo je poznato mi¹ljenje kod hanbelijskih pravnika. Svoj stav dokazuju postupkom Ibnu-Omera, radijallahu 'anhuma, da je on, ukoliko je trideseti dan ¹a'bana bio maglovit, osvanuo kao postaè, a on prenosi hadis: „... pa, ako bude maglovito i ne vidite ga ...“, tako da njegov postupak obja¹njava hadis.
3.
Ljudi slijede svoga imama, pa ako on bude postio i oni æe postiti, i ako on bude postio i oni neæe postiti.
4.
Taj dan æe se postiti iz predostro¾nosti. Ovoga mi¹ljenja su bili Ibnu-Tejmijje i njegov uèenik Ibnul-Kajjim, rahmetullahi 'alejhima.
Ispravno je ono na èemu je bila veæina islamskih uèenjaka. Postupak Ibnu-Omera, radijallahu 'anhuma, ne mo¾e se prihvatiti kao komentar hadisa i uzeti u obavezu post toga dana, time ¹to i sam Ibnu-Omer, radijallahu 'anhuma, post toga dana nije smatrao obaveznim, jer na njega nije podsticao ni svoje ukuæane.
Ukoliko se mlaðak vidi u nekoj dr¾avi da li je obaveza svim stanovnicima na Zemlji da zaposte po tome viðenju, ili svaka zemlja prati pojavu mlaðaka i otpoèinje post onda kada ga vidi ili kada napuni trideset dana ¹a'bana?
Islamski uèenjaci, rahmetullahi te'ala alejhim, po ovom pitanju imaju vi¹e mi¹ljenja.
Prvo mi¹ljenje: Ukoliko se ustanovi pojava mlaðaka u nekom mjestu, bilo ono blizu ili daleko, obaveza svih muslimana je da postupe po tom viðenju mlaðaka i da zajedno sa onima koji vidjeli mlaðak zaposte ramazan.
Ovo mi¹ljenje zastupaju uèenjaci hanefijskog i hanbelijskog mezheba, rahmetullahi alejhim. (Fikhul-hanefi fi sevbihi el-d¾edid, 1/402; El-Mugni, 4/329) Takoðe, prenosi Ibnul-Kasim od imama Malika da je rekao: "Ukoliko se u jednom mjestu sazna da su stanovnici drugog mjesta vidjeli mlaðak (i zapostili), na stanovnicima ovog mjesta je da naposte taj dan koji nisu postili zajedno sa onima koji su vidjeli mlaðak i da od tog dana nastave postiti s njima." Prenosi se da je slièno rekao i imam ©afija. (Bidajetul-mud¾tehid, 3/157)
Ovi uèenjaci zasnivaju svoje mi¹ljenje na hadisu Abdullaha b. Omera, radijallahu 'anhuma, da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Postite kada ga (mlaðak) vidite i prestanite s postom kada ga vidite." (Buharija, 4/135; Muslim, 2/760; Malik u "Muvetti", 1/286; Ibnu-Mad¾e, 1/529; Nesa'i, 4/134; Ahmed, 2/145; Darimi, 2/3; Ibnu-Huzejme, 3/201; Ibnul-D¾arud, 390; Darekutni, 2/161; Bejheki, 4/204, 205; Et-Tajalisi, 1/182; Ebu-Ja'ala, 4/337; El-Begavi u "©erhu-s-sunne", 3/454; Tahavija u "Mu¹kilu-l-asar", 1/209)
Rijeèi Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Postite kada ga vidite..." ne odnose se samo na muslimane Medine nego na sve muslimane ¹irom svijeta. (Med¾mu'u-l-fetava li Bin Baz, 15/85)
Drugo mi¹ljenje: Svako mjesto, svaka dr¾ava poèinje s postom sa svojim viðenjem mlaðaka, tj. kada oni vide mlaðak, ne osvræuæi se na druge.
Ovo je mi¹ljenje Abdullaha b. Abbasa, Kasim b. Muhammeda, Salim b. Abdullaha i Ishak b. Rahoje. (El-Mugni, 4/328; El-Med¾mu'u, 6/183; Nejlul-evtar, 3/160) Takoðe, stanovnici Medine prenose od imama Malika da je rekao: "Viðenje mlaðaka u nekoj zemlji ne obavezuje na post stanovnike one zemlje u kojoj se nije vidio mlaðak..." (Bidajetul-mud¾tehid, 3/157)
Oni zasnivaju svoje mi¹ljenje na hadisu kojeg je zabilje¾io imam Muslim u svome Sahihu preko Muhammeda b. Ebi-Hermele, od Kurejba da ga je Ummu-Fadl bintul-Haris poslala u ©am Muaviji, radijallahu 'anh. Kurejb ka¾e: "Do¹ao sam u ©am i obavio svoju potrebu zbog koje me je Ummu-Fadl poslala. U ©amu me je zatekao ramazan. Vidio sam mlaðak u noæi petka (tj. u èetvrtak naveèe). Pred kraj mjeseca, vratio sam se u Medinu. Spominjuæi mlaðak, Abdullah b. Abbas, radijallahu 'anhuma, me je upitao: 'Kada ste vidjeli mlaðak?' Rekao sam: 'Vidjeli smo ga u noæi petka (tj. u èetvrtak naveèe).' 'Ti si ga vidio? – ponovo me je upitao. Rekao sam: 'Da. Vidjeli su ga i drugi ljudi, i od tada su ljudi postili i postio je i Muavija.' Ibnu-Abbas, radijallahu 'anhuma, mi je rekao: 'Meðutim, mi smo ga vidjeli u petak naveèe i neæemo prestati postiti sve dok ne napunimo trideset dana ili dok ne vidimo mlaðak!' Rekao sam mu: 'Pa, zar nije dovoljno to ¹to je Muavija (tada¹nji halifa muslimana) vidio mlaðak i ¹to je postio?!' Ibnu-Abbas, radijallahu 'anhuma, mi je rekao: 'Ne. Ovako nam je Allahov oslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, naredio.'" (Muslim, 2/765; Ahmed, 21/306; Ebu-Davud, 2/748; Tirmizi, 2/101; Nesa'i, 4/131)
Ovi uèenjaci, rahmetullahi te'ala alejhim, komentari¹uæi hadis i dokazivajuæi njime svoje mi¹ljenje, ka¾u da Ibnu-Abbas, radijallahu 'anhuma, koji je ¾ivio u Medini, nije postupio po Muavijinom, radijallahu 'anh, viðenju mlaðaka, a Muavija je ¾ivio u ©amu, Siriji, i niko od Ashaba koji su ¾ivjeli zajedno s Ibnu-Abbasom u Medini nije se suprostavio njegovom postupku.
Dana¹nji uèenjaci koji zastupaju ovo mi¹ljenje ka¾u da tada u vrijeme Muavije, tada¹njeg halife muslimana, svi muslimani nisu zajedno otpoèinjali s postom, tj. nisu postupali po jednom viðenju mlaðaka ma gdje se on pojavio, pa kako da se danas insistira na tom mi¹ljenju kada svaka dr¾ava ima svog voðu.
Treæe mi¹ljenje: Ukoliko se pojavi mlaðak u jednoj dr¾avi, sve susjedne dr¾ave, bliske dr¾ave, imaju isti propis, tj. na stanovnicima svih tih dr¾ava je da zajedno otpoènu s postom. U suprotnom, udaljene dr¾ave, svaka od njih prati pojavu mlaðaka.
Ovo mi¹ljenje zastupaju uèenjaci ¹afijskog mezheba. Kao dokaz za svoj stav uzimaju hadis Kurejba, kojeg smo veæ spomenuli, istièuæi da mjesta, Medina i ©am (Sirija) nisu bliska. Takoðe, ovo mi¹ljenje zastupa i Ibnu-Tejmijje, rahmetullahi te'ala alejh. I ovo treæe mi¹ljenje je srednje mi¹ljenje izmeðu prethodna dva spomenuta.
Ukoliko tridesetu noæ mjeseca ¹a'bana bude oblaèno ili maglovito, hoæe li se sutra¹nji dan smatrati prvim danom mjeseca ramazana ili æe se njime upotpuniti mjesec ¹a'ban?
Islamski uèenjaci prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: ovom pitanju imaju mnogo mi¹ljenja od kojih su naizra¾enija sljedeæa èetiri:
1.
Nije dozvoljeno postiti sutra¹nji dan –poznat kao jewmu ¹ekk-dan u koji se sumnja je li prvi dan mjeseca ramazana ili trideseti dan mjeseca ¹a'bana- niti obavezno niti dobrovoljno zbog rijeèi Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: „Neka niko od vas ne posti dan ili dva dana prije mjeseca ramazana ...“ (Buharija, 1914; Muslim, 1082) I zbog rijeèi Ammar b. Jasira, radijallahu 'anh: „Ko posti dan u koji se sumnja, iskazao je neposlu¹nost prema Ebul-Kasimu, sallallahu 'alejhi ve sellem.“ (Sahih: Ebu-Davud, 2317; Tirmizi, 681; Nesa'i, 4/153; Ibnu-Mad¾e, 1645) Ovakvog mi¹ljenja su veæina islamskih uèenjaka.
2.
Obaveza je postiti taj dan i smatra se prvim danom mjeseca ramazana. Ovo je poznato mi¹ljenje kod hanbelijskih pravnika. Svoj stav dokazuju postupkom Ibnu-Omera, radijallahu 'anhuma, da je on, ukoliko je trideseti dan ¹a'bana bio maglovit, osvanuo kao postaè, a on prenosi hadis: „... pa, ako bude maglovito i ne vidite ga ...“, tako da njegov postupak obja¹njava hadis.
3.
Ljudi slijede svoga imama, pa ako on bude postio i oni æe postiti, i ako on bude postio i oni neæe postiti.
4.
Taj dan æe se postiti iz predostro¾nosti. Ovoga mi¹ljenja su bili Ibnu-Tejmijje i njegov uèenik Ibnul-Kajjim, rahmetullahi 'alejhima.
Ispravno je ono na èemu je bila veæina islamskih uèenjaka. Postupak Ibnu-Omera, radijallahu 'anhuma, ne mo¾e se prihvatiti kao komentar hadisa i uzeti u obavezu post toga dana, time ¹to i sam Ibnu-Omer, radijallahu 'anhuma, post toga dana nije smatrao obaveznim, jer na njega nije podsticao ni svoje ukuæane.
Ukoliko se mlaðak vidi u nekoj dr¾avi da li je obaveza svim stanovnicima na Zemlji da zaposte po tome viðenju, ili svaka zemlja prati pojavu mlaðaka i otpoèinje post onda kada ga vidi ili kada napuni trideset dana ¹a'bana?
Islamski uèenjaci, rahmetullahi te'ala alejhim, po ovom pitanju imaju vi¹e mi¹ljenja.
Prvo mi¹ljenje: Ukoliko se ustanovi pojava mlaðaka u nekom mjestu, bilo ono blizu ili daleko, obaveza svih muslimana je da postupe po tom viðenju mlaðaka i da zajedno sa onima koji vidjeli mlaðak zaposte ramazan.
Ovo mi¹ljenje zastupaju uèenjaci hanefijskog i hanbelijskog mezheba, rahmetullahi alejhim. (Fikhul-hanefi fi sevbihi el-d¾edid, 1/402; El-Mugni, 4/329) Takoðe, prenosi Ibnul-Kasim od imama Malika da je rekao: "Ukoliko se u jednom mjestu sazna da su stanovnici drugog mjesta vidjeli mlaðak (i zapostili), na stanovnicima ovog mjesta je da naposte taj dan koji nisu postili zajedno sa onima koji su vidjeli mlaðak i da od tog dana nastave postiti s njima." Prenosi se da je slièno rekao i imam ©afija. (Bidajetul-mud¾tehid, 3/157)
Ovi uèenjaci zasnivaju svoje mi¹ljenje na hadisu Abdullaha b. Omera, radijallahu 'anhuma, da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Postite kada ga (mlaðak) vidite i prestanite s postom kada ga vidite." (Buharija, 4/135; Muslim, 2/760; Malik u "Muvetti", 1/286; Ibnu-Mad¾e, 1/529; Nesa'i, 4/134; Ahmed, 2/145; Darimi, 2/3; Ibnu-Huzejme, 3/201; Ibnul-D¾arud, 390; Darekutni, 2/161; Bejheki, 4/204, 205; Et-Tajalisi, 1/182; Ebu-Ja'ala, 4/337; El-Begavi u "©erhu-s-sunne", 3/454; Tahavija u "Mu¹kilu-l-asar", 1/209)
Rijeèi Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Postite kada ga vidite..." ne odnose se samo na muslimane Medine nego na sve muslimane ¹irom svijeta. (Med¾mu'u-l-fetava li Bin Baz, 15/85)
Drugo mi¹ljenje: Svako mjesto, svaka dr¾ava poèinje s postom sa svojim viðenjem mlaðaka, tj. kada oni vide mlaðak, ne osvræuæi se na druge.
Ovo je mi¹ljenje Abdullaha b. Abbasa, Kasim b. Muhammeda, Salim b. Abdullaha i Ishak b. Rahoje. (El-Mugni, 4/328; El-Med¾mu'u, 6/183; Nejlul-evtar, 3/160) Takoðe, stanovnici Medine prenose od imama Malika da je rekao: "Viðenje mlaðaka u nekoj zemlji ne obavezuje na post stanovnike one zemlje u kojoj se nije vidio mlaðak..." (Bidajetul-mud¾tehid, 3/157)
Oni zasnivaju svoje mi¹ljenje na hadisu kojeg je zabilje¾io imam Muslim u svome Sahihu preko Muhammeda b. Ebi-Hermele, od Kurejba da ga je Ummu-Fadl bintul-Haris poslala u ©am Muaviji, radijallahu 'anh. Kurejb ka¾e: "Do¹ao sam u ©am i obavio svoju potrebu zbog koje me je Ummu-Fadl poslala. U ©amu me je zatekao ramazan. Vidio sam mlaðak u noæi petka (tj. u èetvrtak naveèe). Pred kraj mjeseca, vratio sam se u Medinu. Spominjuæi mlaðak, Abdullah b. Abbas, radijallahu 'anhuma, me je upitao: 'Kada ste vidjeli mlaðak?' Rekao sam: 'Vidjeli smo ga u noæi petka (tj. u èetvrtak naveèe).' 'Ti si ga vidio? – ponovo me je upitao. Rekao sam: 'Da. Vidjeli su ga i drugi ljudi, i od tada su ljudi postili i postio je i Muavija.' Ibnu-Abbas, radijallahu 'anhuma, mi je rekao: 'Meðutim, mi smo ga vidjeli u petak naveèe i neæemo prestati postiti sve dok ne napunimo trideset dana ili dok ne vidimo mlaðak!' Rekao sam mu: 'Pa, zar nije dovoljno to ¹to je Muavija (tada¹nji halifa muslimana) vidio mlaðak i ¹to je postio?!' Ibnu-Abbas, radijallahu 'anhuma, mi je rekao: 'Ne. Ovako nam je Allahov oslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, naredio.'" (Muslim, 2/765; Ahmed, 21/306; Ebu-Davud, 2/748; Tirmizi, 2/101; Nesa'i, 4/131)
Ovi uèenjaci, rahmetullahi te'ala alejhim, komentari¹uæi hadis i dokazivajuæi njime svoje mi¹ljenje, ka¾u da Ibnu-Abbas, radijallahu 'anhuma, koji je ¾ivio u Medini, nije postupio po Muavijinom, radijallahu 'anh, viðenju mlaðaka, a Muavija je ¾ivio u ©amu, Siriji, i niko od Ashaba koji su ¾ivjeli zajedno s Ibnu-Abbasom u Medini nije se suprostavio njegovom postupku.
Dana¹nji uèenjaci koji zastupaju ovo mi¹ljenje ka¾u da tada u vrijeme Muavije, tada¹njeg halife muslimana, svi muslimani nisu zajedno otpoèinjali s postom, tj. nisu postupali po jednom viðenju mlaðaka ma gdje se on pojavio, pa kako da se danas insistira na tom mi¹ljenju kada svaka dr¾ava ima svog voðu.
Treæe mi¹ljenje: Ukoliko se pojavi mlaðak u jednoj dr¾avi, sve susjedne dr¾ave, bliske dr¾ave, imaju isti propis, tj. na stanovnicima svih tih dr¾ava je da zajedno otpoènu s postom. U suprotnom, udaljene dr¾ave, svaka od njih prati pojavu mlaðaka.
Ovo mi¹ljenje zastupaju uèenjaci ¹afijskog mezheba. Kao dokaz za svoj stav uzimaju hadis Kurejba, kojeg smo veæ spomenuli, istièuæi da mjesta, Medina i ©am (Sirija) nisu bliska. Takoðe, ovo mi¹ljenje zastupa i Ibnu-Tejmijje, rahmetullahi te'ala alejh. I ovo treæe mi¹ljenje je srednje mi¹ljenje izmeðu prethodna dva spomenuta.
Kako znati koja je to dr¾ava bli¾a a koja dalja? Na osnovu èega da ih razlikujemo?
Prvo: Na osnovu ishodi¹ta, mjesta pojave mlaðaka. Tako da, sve one dr¾ave koje vide mlaðak na istom mjestu, u istom izgledu, smatraju se bliskim dr¾avama. Za ovo mi¹ljenje su se opredjelili uèenjaci Iraka i Es-Sajdelani.
Drugo: Sve dr¾ave u kojima preovladava jednaka, ista klima, smatraju se bliskim dr¾avama. Ovo mi¹ljenje zastupaju Es-Simiri i drugi.
Treæe: El-Fevrani, El-Gazali, El-Begavi i drugi kao mjerilo raspoznavanja bliskih dr¾ava od dalekih, uzeli su razdaljinu, du¾inu puta nakon koje musafir mo¾e da skraæuje namaz. Tako da, sve dr¾ave koje su udaljene jedna od druge manje nego ¹to iznosi ova du¾ina puta nakon koje je dozvoljeno skraæivati namaz, smatraju se bliskim dr¾avama.
Imam Nevevi, rahmetullahi te'ala alejh, nije se slo¾io s ovim mi¹ljenjem. Naprotiv, ocijenio ga je slabim, navodeæi da pojava mlaðaka nema nikakve veze s udaljeno¹æu nakon koje se skraæuje namaz i opredijelio se za prvo mi¹ljenje, tj. da sve dr¾ave koje imaju isto mjesto pojave mlaðaka smatraju se bliskim dr¾avama. (El-Med¾mu'u, 6/182)
Takoðe, uèenjaci koji zastupaju ovo mi¹ljenje, podupiru ga i kijasom, pa ka¾u: "Èovjek kada posti van ramazana ne osvræe se na druge zemlje, na pojavu Sunca i Mjeseca u tim drugim zemljama, ne prati kada oni izlaze i zalaze. Ako tako èini van ramazana, za¹to da tako ne postupi i u ramazanu? Zbog èega praviti razliku?" Ili, recimo, umru dva brata muslimana taèno u vremenu zalaska Sunca. Jedan od njih je ¾ivio na Istoku a drugi na Zapadu. Kako æemo odrediti ko æe koga naslijediti? Moramo gledati gdje Sunce zalazi prije. Vidjeæemo da Sunce zalazi prije na Istoku i zbog toga ka¾emo da æe onaj koji je ¾ivio na Zapadu naslijediti svoga brata na Istoku, jer je ovaj prije umro. (©erh Bulugul-Merama od ¹ejha Usejmina)
Vijeæe velikih uèenjaka u Saudijskoj Arabiji na svom zasijedanju 13. 08. 1392. hid¾retske godine, nakon razmatranja ovog pitanja donijelo je slijedeæu odluku: "Od pojave islama pro¹lo je veæ èetrnaest stoljeæa i ne znamo da se ikada do sada desilo da su muslimani cijelog svijeta, na osnovu viðenja mlaðaka u jednom mjestu, zajedno proslavljali islamske praznike. Tako da, èlanovi ovog vijeæa donose odluku da se ostane na onome na èemu se do sada bilo i da svaka islamska dr¾ava ima pravo na izbor onoga ¹to ona smatra ispravnijim, konsultujuæi svoje uèenjake, bez obzira da li oni uva¾avali ili ne, razlikovanje mjesta na kojima se pojavljuje mlaðak i na osnovu toga donosili odluku o nastupanju posta." (Tevdihul-ahkam, 3/454; Med¾mu'ul-fetava, 15/95)
Islamski pravni kolegij nakon razmatranja ovog pitanja donio je odluku u kojoj se ka¾e: "...Nema potrebe za pozivanjem i obavezivanjem svih muslimana u svijetu da zajedno nastupaju s postom i proslavljanjem islamskih praznika, jer poziv na jedinstvenost u tome uistinu neæe ujediniti muslimane, kako to neki misle (uèenjaci koji zastupaju mi¹ljenje da ukoliko se ustanovi pojava mlaðaka u nekom mjestu, bilo ono blizu ili daleko, obaveza svih muslimana je da postupe po tom viðenju mlaðaka i da poste). Takoðe, savjetujemo da se ustanovljavanje mlaðaka ostavi muftijstvu i ¹erijatskim sudnicama u islamskim zemljama jer je to od koristi svih muslimana. Ono ¹to æe ujediniti muslimane jeste njihova odluènost u sprovoðenju Allahove, subhanehu ve te'ala, Knjige i Sunneta Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, u njihovim svakodnevnim poslovima..." (Tevdihul-ahkam, 3/456)
Mo¾emo reæi da je stav Vijeæa velikih uèenjaka u Saudijskoj Arabiji (kojeg smo spomenuli), stav koji obuhvata i spaja sve dokaze i mi¹ljenja islamskih uèenjaka. Zbog toga je obaveza na islamskim uèenjacima u svim dr¾avama da vode raèuna o ovom pitanju, o nastupanju i zavr¹etku mjeseca ramazana, da se slo¾e na onome ¹to je po njihovom mi¹ljenju najbli¾e istini i da to dostave narodu. Na muslimanima je da slijede njihovu odluku i da se nipo¹to ne razilaze u tome, jer to vodi podjeli meðu muslimanima i ru¾nom govoru "rekla-kazala". (Bin-Baz, Med¾mu'ul-fetava, 15/95)
A Uzvi¹eni Allah najbolje zna.
Prvo: Na osnovu ishodi¹ta, mjesta pojave mlaðaka. Tako da, sve one dr¾ave koje vide mlaðak na istom mjestu, u istom izgledu, smatraju se bliskim dr¾avama. Za ovo mi¹ljenje su se opredjelili uèenjaci Iraka i Es-Sajdelani.
Drugo: Sve dr¾ave u kojima preovladava jednaka, ista klima, smatraju se bliskim dr¾avama. Ovo mi¹ljenje zastupaju Es-Simiri i drugi.
Treæe: El-Fevrani, El-Gazali, El-Begavi i drugi kao mjerilo raspoznavanja bliskih dr¾ava od dalekih, uzeli su razdaljinu, du¾inu puta nakon koje musafir mo¾e da skraæuje namaz. Tako da, sve dr¾ave koje su udaljene jedna od druge manje nego ¹to iznosi ova du¾ina puta nakon koje je dozvoljeno skraæivati namaz, smatraju se bliskim dr¾avama.
Imam Nevevi, rahmetullahi te'ala alejh, nije se slo¾io s ovim mi¹ljenjem. Naprotiv, ocijenio ga je slabim, navodeæi da pojava mlaðaka nema nikakve veze s udaljeno¹æu nakon koje se skraæuje namaz i opredijelio se za prvo mi¹ljenje, tj. da sve dr¾ave koje imaju isto mjesto pojave mlaðaka smatraju se bliskim dr¾avama. (El-Med¾mu'u, 6/182)
Takoðe, uèenjaci koji zastupaju ovo mi¹ljenje, podupiru ga i kijasom, pa ka¾u: "Èovjek kada posti van ramazana ne osvræe se na druge zemlje, na pojavu Sunca i Mjeseca u tim drugim zemljama, ne prati kada oni izlaze i zalaze. Ako tako èini van ramazana, za¹to da tako ne postupi i u ramazanu? Zbog èega praviti razliku?" Ili, recimo, umru dva brata muslimana taèno u vremenu zalaska Sunca. Jedan od njih je ¾ivio na Istoku a drugi na Zapadu. Kako æemo odrediti ko æe koga naslijediti? Moramo gledati gdje Sunce zalazi prije. Vidjeæemo da Sunce zalazi prije na Istoku i zbog toga ka¾emo da æe onaj koji je ¾ivio na Zapadu naslijediti svoga brata na Istoku, jer je ovaj prije umro. (©erh Bulugul-Merama od ¹ejha Usejmina)
Vijeæe velikih uèenjaka u Saudijskoj Arabiji na svom zasijedanju 13. 08. 1392. hid¾retske godine, nakon razmatranja ovog pitanja donijelo je slijedeæu odluku: "Od pojave islama pro¹lo je veæ èetrnaest stoljeæa i ne znamo da se ikada do sada desilo da su muslimani cijelog svijeta, na osnovu viðenja mlaðaka u jednom mjestu, zajedno proslavljali islamske praznike. Tako da, èlanovi ovog vijeæa donose odluku da se ostane na onome na èemu se do sada bilo i da svaka islamska dr¾ava ima pravo na izbor onoga ¹to ona smatra ispravnijim, konsultujuæi svoje uèenjake, bez obzira da li oni uva¾avali ili ne, razlikovanje mjesta na kojima se pojavljuje mlaðak i na osnovu toga donosili odluku o nastupanju posta." (Tevdihul-ahkam, 3/454; Med¾mu'ul-fetava, 15/95)
Islamski pravni kolegij nakon razmatranja ovog pitanja donio je odluku u kojoj se ka¾e: "...Nema potrebe za pozivanjem i obavezivanjem svih muslimana u svijetu da zajedno nastupaju s postom i proslavljanjem islamskih praznika, jer poziv na jedinstvenost u tome uistinu neæe ujediniti muslimane, kako to neki misle (uèenjaci koji zastupaju mi¹ljenje da ukoliko se ustanovi pojava mlaðaka u nekom mjestu, bilo ono blizu ili daleko, obaveza svih muslimana je da postupe po tom viðenju mlaðaka i da poste). Takoðe, savjetujemo da se ustanovljavanje mlaðaka ostavi muftijstvu i ¹erijatskim sudnicama u islamskim zemljama jer je to od koristi svih muslimana. Ono ¹to æe ujediniti muslimane jeste njihova odluènost u sprovoðenju Allahove, subhanehu ve te'ala, Knjige i Sunneta Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, u njihovim svakodnevnim poslovima..." (Tevdihul-ahkam, 3/456)
Mo¾emo reæi da je stav Vijeæa velikih uèenjaka u Saudijskoj Arabiji (kojeg smo spomenuli), stav koji obuhvata i spaja sve dokaze i mi¹ljenja islamskih uèenjaka. Zbog toga je obaveza na islamskim uèenjacima u svim dr¾avama da vode raèuna o ovom pitanju, o nastupanju i zavr¹etku mjeseca ramazana, da se slo¾e na onome ¹to je po njihovom mi¹ljenju najbli¾e istini i da to dostave narodu. Na muslimanima je da slijede njihovu odluku i da se nipo¹to ne razilaze u tome, jer to vodi podjeli meðu muslimanima i ru¾nom govoru "rekla-kazala". (Bin-Baz, Med¾mu'ul-fetava, 15/95)
A Uzvi¹eni Allah najbolje zna.