Bosni treba nacionalno i socijalno oslobođenje
Kako ocjenjujete trenutaÄÂnu politiÄÂku situaciju u BiH i Å¡to oÄÂekujete od predstojećih općih izbora 3. oktobra?
- Ocjenjujem je negativno, u stanju smo duboke politiÄÂke krize. Krajnje je vrijeme da se u BiH izborimo za nacionalno i socijalno osloboÄ‘enje graÄ‘ana. Otkako u BiH vladaju jednonacionalne partije, nitko nema rijeÅ¡eno nacionalno pitanje. Ravnopravan tretman nemaju ni Srbi u Federaciji kao ni BoÅ¡njaci i Hrvati u Republici Srpskoj. Najugroženiji su graÄ‘ani koji se u BiH izjasne kao Bosanci ili kao Hercegovci. Njih se po Ustavu svrstava pod ostale, Å¡to je rasistiÄÂki tretman, jer najveći je broj takvih ljudi roÄ‘en u mjeÅ¡ovitim brakovima. U Tuzli je rijeÄ o 25 posto takvih graÄ‘ana koji – zato Å¡to se izjaÅ¡njavaju Bosancima – imaju aktivno, ali ne i pasivno biraÄÂko pravo. Primjerice, ja i supruga imamo aktivno biraÄÂko pravo, ali naÅ¡e kćeri nemaju pasivno biraÄÂko pravo, jer smo mi – ona kao Hrvatica, a ja kao BoÅ¡njak – u mjeÅ¡ovitom braku. Tako da moje dijete ne može biti birano za ÄÂlana PredsjedniÅ¡tva ili u Dom naroda, Å¡to je krÅ¡enje najosnovnijih ljudskih prava. Zato je najugroženija nacija upravo bosanska nacija i vrijeme je da se vratimo na ono Å¡to je govorio Tito, a to je borba za nacionalno i socijalno osloboÄ‘enje.
Ukinuti kantone i promijeniti Ustav
Na koji se naÄÂin u Bosni i Hercegovini može postići nacionalno i socijalno osloboÄ‘enje naroda?
- Nacionalno pitanje u BiH može rijeÅ¡iti samo SDP, kao jedina partija koja baÅ¡tini takvu ideju. Kod nas se grubo vrijeÄ‘a bratstvo i jedinstvo, kao da je to neka sramota. Umjesto zajedniÄÂki život kaže se suživot, Å¡to je u startu krivo. Ukoliko SDP na izborima bude imao većinu, onda možemo donositi zakone i krojiti politiku po mjeri ÄÂovjeka. Potrebno je zaÅ¡tititi imovinu i napraviti reviziju privatizacije. Socijalno je ugroženo 90 posto ljudi u BiH. Primjerice, zanemaruju se prava djeteta do Å¡est mjeseci, no ako su roditelji nezaposleni, moraÅ¡ osigurati hranu za tu bebu. TakoÄ‘er, ako roditelji ne rade, djetetu do Å¡est godina trebaÅ¡ osigurati zdravstvenu zaÅ¡titu, jer su to najosjetljivija ljudska bića. Nepokretnom ÄÂovjeku treba dati pravo na njegu, a to su takoÄ‘er zanemarili socijalno neosjetljivi desniÄÂari.
PriÄÂate o bratstvu i jedinstvu i državi po mjeri ÄÂovjeka, a istovremeno imate Republiku Srpsku koja vodi svoju politiku. Imate korupciju u državi koja je na nivou zemalja iz Trećega svijeta. Zar normalnim graÄ‘anima BiH nije muka od svega?
- Pa jest muka, jer u BiH imate trinaest država s jednakim ustavno-pravnim statusom. To su Republika Srpska, Federacija, deset kantona i distrikt BrÄÂko. Postoje tri Ustava, od kojih su dva osnovna meÄ‘unarodna, VaÅ¡ingtonski i Dejtonski. Ã…Â to će nama na prostoru Federacije, ako distrikt BrÄÂko uzmemo kao zajedniÄÂki, jedanaest država? Od trinaest država u državi, jedanaest je u Federaciji. ÄŒetiri milijuna ljudi su robovi armije poslanika i ministara. Samo je u Federaciji Å¡est stotina pomoćnika ministara. U BiH se u ime decentralizacije dogodila neviÄ‘ena centralizacija na nivou entiteta i deset kantona koji imaju isti ustavno-pravni status kao i Federacija i Republika Srpska. Kantone treba ukinuti putem reforme pravnog sistema, jer to je jedini spas za BiH. Od trinaest država u državi mogli bismo ukinuti deset, kako bismo Federaciju uÄÂinili funkcionalnijom i to bi s vremenom utjecalo na drugi entitet da se prestane ponaÅ¡ati drsko poput Milorada Dodika. Za to nam treba dovoljna većina da promijenimo Ustav.
Koliko je Dodik stvarna prijetnja razvoju BiH? Svako malo sluÅ¡amo i ÄÂitamo njegove prijetnje o otcjepljenju Republike Srpske?
- Upravo zbog sadaÅ¡njih trinaest država u državi, svatko u Republici Srpskoj gubi argument ako kaže da nije za ukidanje Republike Srpske. Dodik je veliko razoÄÂaranje, ljudi su mislili da je on progresivan, no pokazalo se da je radikalan, a svaki radikalizam je opasan. No, osobno ne uzimam Dodika za prijetnju, jer ne može jedna grupacija odluÄÂiti o cijepanju. Ono ÄÂega se bojim, to je razvijanje bilo kojeg nacionalizma. Najveća bi opasnost bila razvijanje boÅ¡njaÄÂkog nacionalizma iz prostog razloga Å¡to se radi o najmnogoljudnijoj naciji. S politikom kakvu vodi, Dodiku bi to jako odgovaralo. No, slika se u Republici Srpskoj polako mijenja. Primjerice, sve je viÅ¡e slobodnijih novinara koji piÅ¡u koliko je Å¡tetna Dodikova bahatost.
Kad već spominjete radikalizam, Å¡to je s radikalizmom tzv. vehabijskog pokreta i koliki je njegov znaÄÂaj na prostoru BiH?
- Kazao sam da je najopasniji nacionalizam onaj najmnogoljudnije nacije. Da su Srbi u bivÅ¡oj državi kao najmnogoljudnija nacija krenuli za Ivanom Stambolićem, Ivanom ÄÂurićem ili Bogdanom Bogdanovićem umjesto za MiloÅ¡evićem, sve bi bilo drugaÄÂije. Ovako, raspala se zemlja u kojoj su oni bili najmnogoljudnija nacija. Stranka demokratske akcije ponaÅ¡a se kao da su u BiH najmnogoljudnija nacija Srbi, Hrvati, pa tek onda BoÅ¡njaci, Å¡to nije toÄÂno: najviÅ¡e je BoÅ¡njaka i oni su kao takvi najodgovorniji. Mnogi od njih Å¡ute i prave se da ne vide te vehabije. Ovdje gotovo da nemamo tih problema, možda je jedino na granici kantona, kod distrikta BrÄÂko, bilo nekih. Pa ipak, neki istaknuti BoÅ¡njaci kažu da je njihova majka Turska. Ja odgovaram da moja nije ni Turska ni Saudijska Arabija, ni Srbija ni Hrvatska. Moja je majka Bosna i Hercegovina. Mnogi ljube svaku zastavu osim bosanske, a kunu se u Bosnu i joÅ¡ kažu da kao BoÅ¡njaci imaju veća prava na Bosnu.
Fantomska država Srbija
U Beogradu se 24. ovog mjeseca trebate pojaviti u svojstvu svjedoka obrane na novom suÄ‘enju Iliji JuriÅ¡iću, kojeg je Okružni sud za sluÄÂaj “Tuzlanska kolona†iz maja 1992. nepravomoćno osudio na 12 godina zatvora: iskaz ćete dati videolinkom, no koji je razlog da ste odbili svjedoÄÂiti pred Apelacionim sudom?
- PouÄÂen sluÄÂajem Ilije JuriÅ¡ića, ne vjerujem Srbiji i srbijanskom pravosuÄ‘u koje ugrožava suverenost BiH. PonaÅ¡aju se kao da im je sve dopuÅ¡teno, pa bi nekoga bi od tih svjedoka mogli i uhapsiti. Jer, kad su zarobili Iliju koji je kao penzioner sjedio uz radio-stanicu u MUP-u, mogu bilo koga, pa i mene, koji sam u to vrijeme bio sekretar Općine Tuzla. Optužnica protiv Ilije je lavina laži, zar mislite da bi svi graÄ‘ani Tuzle jednoduÅ¡no stali iza njega da nije tako?! RijeÄ je o apsolutno nevinom ÄÂovjeku, koji već tri godine ÄÂami u tim kazamatima. Mi financiramo njegovu obranu. Kolegica koja ide u posjet Iliji JuriÅ¡iću kaže da po ćeliji Å¡etaju pacovi veliÄÂine maÄÂke. Ti ga pacovi ujedaju, a kako je Å¡ećeraÅ¡, strahuje da mu rane neće zacijeliti. Drugo, u Haagu su za taj predmet rekli kako nema dokaza o njegovoj krivnji, a kasnije je i britanski sud kazao da srbijansko pravosuÄ‘e laže. Iskaz ćemo dati u nadi da će Vrhovni sud pokuÅ¡ati spasiti obraz Srbije i njenog pravosuÄ‘a. U kasarni je bilo pijanih ljudi, nije to bila samo kolona JNA, tu je bilo i rezervista s Ozrena i Majevice, koji su bili bez kontrole. Za sluÄÂaj “Tuzlanska kolona†moraju odgovarati komandant kasarne Mile Dubajić, njegov pretpostavljeni Nedeljković i Ratko Mladić, kojega Srbija joÅ¡ ne izruÄÂuje.
ZaÅ¡to Srbiju nazivate fantomskom državom i oÄÂekujete li da će Ilija JuriÅ¡ić na ponovljenom suÄ‘enju biti osloboÄ‘en?-
Kad kažem da je Srbija fantomska država, uzimam za primjer otimanje nadležnosti od pravosuÄ‘a Bosne i Hercegovine, otmice graÄ‘ana BiH i suÄ‘enje tim graÄ‘anima bez ijednog relevantnog dokaza. Znaju da je Ilija JuriÅ¡ić nevin, jer niti jedan od svjedoka, bivÅ¡ih oficira JNA, nije svjedoÄÂio na njegovu Å¡tetu. Sudili su mu na bazi nekog meÄ‘udržavnog sporazuma, da bi se poslije pokazalo da taj sporazum ne postoji. To je sluÄÂaj Drajfus, netko mora odgovarati za 49 poginulih vojnika i policajca. Kako vjerovati državi koja na temelju falsificiranog dokumenta oko navodnog sporazuma o povlaÄÂenju snaga osudi ÄÂovjeka na 12 godina, a tog dokumenta nema? Nadam se da će Vrhovni sud oslobaÄ‘ajućom presudom obraniti obraz Srbije i srbijanskog pravosuÄ‘a, pa da mogu reći da je Srbija ipak pravna država.
U regiji je danas aktualan povratak antifaÅ¡istiÄÂkim vrijednostima, kojima se snažno suprotstavljaju ultranacionalisti, skloni reviziji antifaÅ¡izma. Kako to komentirate?
- Nama je najznaÄÂajniji datum 2. oktobar 1943, kada je Tuzla bila jedan od najvećih osloboÄ‘enih gradova u Europi. Za koji dan obnavljamo spomenik prvim tuzlanskim žrtvama NDH: Enveru Ã…Â iljku, Rudolfu Vikiću i Memi Suljetoviću. Obilježavamo i 100 godina od roÄ‘enja MeÅ¡e Selimovića, jer svi zanemaruju da je MeÅ¡a kao zamjenik komandanta Tuzlanskog partizanskog odreda pobijedio Hitlera. Pa, zar je zabranjeno biti antifaÅ¡ista? To su najsvjetlije tradicije. Predugo dominira ta desna ideja, a s faÅ¡istima, s onima koji su htjeli genocid i istrebljenje nacija, nema pomirenja. Nacionalizam je kuga za Europu, Å¡to kaže Stefan Zweig. ÄŒovjek se mora prepasti kad vidi ustaÅ¡u ili ÄÂetnika. Takve pojave treba u startu sprijeÄÂiti i kažnjavati.
Jedan ste od poznatijih bosanskohercegovaÄÂkih književnika: o ÄÂemu je rijeÄ u vaÅ¡em ÄÂetvrtom, lani objavljenom romanu “Molim te, zapiÅ¡iâ€Â?
- To je historijski roman o Bosni iz doba vremena bana Stjepana II. Kotromanića, a istovremeno i ljubavni roman. U njemu ima bogumilske historije i tu sam dosta koristio Krležu koji se, možda, pokazao kao veći Bosanac od svih Bosanaca; zadnja mu je želja, otkrio mi je Predrag Matvejević, bila da mu nadgrobni spomenik bude stećak. Roman opisuje Bosnu od 1333. do 1353: poÄÂinje s poveljom kojom Kotromanić Dubrovniku prodaje Ston i otoke oko Dubrovnika, a zavrÅ¡ava njegovom smrću i udajom kćeri mu Elizabete za tada najjaÄÂega europskog kralja Ludovika I. Velikog. Centralni politiÄÂki dogaÄ‘aj je invazija cara DuÅ¡ana na Bosnu 1350. godine – želio sam dati Å¡to viÅ¡e podataka o srednjovjekovnoj Bosni uz neka liÄÂna iskustva (a to je znanje o politici) i kazati neÅ¡to o bosanÄÂici, u to vrijeme dominantnom pismu.