Re: "Pokrivene" djevojke
Postano: 28 Sep 2009 14:48
Ma vredi da se spomjene da ima i to!Zabrana nošenja hidžaba u belgijakim školama i porast islamofobije u Evropi
Nedelja, 27 Septembar 2009 16:00
Nakon Francuske i državne škole u flamanskom dijelu Belgije zabranile su nošenje muslimanskih marama, odnosno hidžaba.
Odluku o tome donijelo je Vijeće za obrazovanje Flandrije unatoÄ protestima muslimanske zajednice. Od 1. septembra iduće godine u 700 državnih Å¡kola flamanske zajednice u Belgiji, u kojima se nastava održava na holandskom jeziku, biće zabranjeno noÅ¡enje hidžaba. Nakon žalbe jedne uÄÂenice na ovu odluku, Državno vijeće, najviÅ¡i belgijski pravosudni organ, saopÅ¡tio je da Å¡kole ne mogu samostalno odluÄÂivati o noÅ¡enju vjerskog obilježja. Dvije Å¡kole u Antverpenu od 1. septembra već primjenjuju nove propise o zabrani noÅ¡enja marame. Osim u Flandriji, o zabrani noÅ¡enja hidžaba raspravlja se i u frankofonskom dijelu Belgije, Valoniji, i u dvojeziÄÂnom Briselu. Francuska je do sada bila jedina evropska zemlja u kojoj je 2004. godine stupio na snagu zakon o zabrani noÅ¡enja hidžaba u javnim institucijama.
Agencija Evropske unije za temeljna prava je nedavno objavila izvjeÅ¡taj o diskriminaciji muslimana u Evropi. Rezultati koji se iznose u izvjeÅ¡taju dio su prvog sprovedenog sveobuhvatnog istraživanja i iskustava imigranata i etniÄÂkih manjina sa diskriminacijom i rasnim incidentima na prostoru EU. Istraživanja su pokazala kako su muslimani izloženi istom stepenu diskriminacije kao i druge manjinske grupe. Stoga je taÄÂno da muslimane u EU ÄÂesto diskriminiraju, no oni nisu niÅ¡ta viÅ¡e ili manje žrtve predrasuda od drugih etniÄÂkih manjina. To je bitno, jer islamisti razliÄÂitog kova ÄÂesto eksploatiÅ¡u netrpeljivost Evropljana prema muslimanima kako bi ih gurnuli u dodatni izolacionizam i potvrdili svoju viziju svijeta u kome je bilo kakav oblik suživota nemoguć. Umjesto da snage troÅ¡e na rjeÅ¡avanje problema diskriminacije i iznalaženje mehanizama bolje zaÅ¡tite i promovisanja razumijevanja, oni samo produbljuju jaz i stvaraju veći strah i nerazumijevanje.
U prilog svemu objavljenom uz izvještaj direktor FRA-a, Mortena Kjaeruma, stoji:
’’Rezultati sveukupno sugeriÅ¡u da muslimane u EU tretiraju razliÄÂito, zavisno od njihovog etniÄÂkog porijekla i zemlje boravka. NoÅ¡enje tradicionalne odjeće jedva da povećava diskriminaciju. Muslimani koji su obuhvaćeni istraživanjem ne smatraju da je vjera glavni razlog diskriminacije.“
Od onih muslimana koji su izjavili da su u proteklih 12 mjeseci bili žrtve diskriminacije većina vjeruje kako se to desilo zbog njihove etniÄÂke pripadnosti. Samo njih 10% je izjavilo kako vjeruju da je razlog zbog ÄÂega su bili diskriminirani ÄÂisto vjerske prirode. Ipak, to Å¡to muslimane ne diskriminiraju prvenstveno zbog vjere ni na koji naÄÂin ne umanjuje opravdanu zabrinutost visokom stopom diskriminacije, kojoj su u EU izloženi oni koji sebe smatraju sljedbenicima islama. Naime, jedan od trojice muslimana bio je izložen nekom obliku diskriminacije u posljednjih dvanaest mjeseci, a ÄÂak 11% njih je bilo žrtva nekog oblika rasnog zloÄÂina. NajviÅ¡i stepen diskriminacije evidentiran je pri zapoÅ¡ljavanju i u koriÅ¡tenju privatnih usluga, u restoranima, trgovinama i kod vlasnika imanja.
Visok stepen diskriminacije na poslu i prilikom zapoÅ¡ljavanja naroÄÂito je zabrinjavajući jer je zaposlenje kljuÄÂni dio procesa integracije. To je naroÄÂito bitno jer na taj naÄÂin imigranti daju svoj vidljiv doprinos druÅ¡tvu i zato diskriminacija otežava proces integracije. Ono Å¡to dodatno zabrinjava, kako autore izvjeÅ¡taja tako i predstavnike evropskih institucija, jeste zakljuÄÂak FRA-a prema kojem većinu rasistiÄÂkih ispada muslimani joÅ¡ uvijek ne prijavljuju policiji i drugim nadležnim institucijama. Uz to je evidentirano i jako slabo ili nikakvo poznavanje antidiskriminacione legislative kod ove populacije pa velik broj njih nema povjerenje u mehanizme žalbi i pritužbi. Kao i kod drugih manjinskih grupa i kod muslimana većina od 79% ne prijavljuje diskriminaciju niti zloÄÂine na rasnoj osnovi bilo kakvoj državnoj organizaciji, policiji pa ÄÂak ni nekoj nevladinoj organizaciji. NaroÄÂito mladi ispitanici naglaÅ¡avaju kako imaju jako malo povjerenja u policiju kao javnu službu. Situacija sa onima koji nemaju državljanstvo ili u EU borave tek kraći vremenski period, je daleko teža i oni skoro nikada ne prijavljuju nikakav oblik diskriminacije. Dobro je da je EU napokon poÄÂela ozbiljno pristupati problemu diskriminacije manjina, jer istraživanja poput ovoga iz Galupa, u kome je bilo obuhvaćeno 23. 500 emigranata u 27 zemalja ÄÂlanica, po prvi put daju stvarnu sliku razmjera problema.
Autori izvjeÅ¡taja sugeriÅ¡u i mjere koje Brisel i vlade zemalja ÄÂlanica trebaju poduzeti kako bi se problem rijeÅ¡io ili barem umanjio. IzmeÄ‘u ostalog, oni sugeriÅ¡u da se izradi efikasnija od postojeće zakonske regulative koja bi sprijeÄÂila, i ako treba i sankcionisala svaki oblik diskriminacije, naroÄÂito na radnom mjestu ili prilikom zapoÅ¡ljavanja. Autori izvjeÅ¡taja takoÄ‘e predlažu i izradu strategije koja bi imala za cilj razvoj boljih mehanizama žalbi i educiranje emigranata o njihovim pravima i o tome kako prepoznati i prijaviti diskriminaciju. Nedavno ubistvo mlade Egipćanke usred sudnice u Dresdenu rasplamsalo je raspravu o mržnji prema strancima u NjemaÄÂkoj. Sve je poÄÂelo joÅ¡ u augustu proÅ¡le godine kada je 31-dvogodiÅ¡nju Njemicu, egipatskog porijekla Marvi Al-Ã…Â erbini napao njemaÄÂki državljanin 28-godiÅ¡nji doseljenik iz Rusije. Obzirom da je Al-Ã…Â erbini nosila prepoznatljivu noÅ¡nju muslimanskih žena - hidžab, mladić ju je izvrijeÄ‘ao nazvavÅ¡i je "islamisticom" i "teroristicom". Al-Ã…Â erbini je podigla tužbu protiv mladića zbog vrjeÄ‘anja, nakon ÄÂega prvostepeni sud u Dresdenu useljenika iz Rusije osuÄ‘uje na 780 eura novÄÂane kazne.
Niko nije mogao ni slutiti da će se ovaj rijetki primjer sankcionisanja islamofobije i netrpeljivosti prema manjinama doživjeti krvavi epilog. Ruski doseljenik koji je već prilikom prvog procesa nekoliko puta tužiteljicu vrijeÄ‘ao na vjerskoj osnovi, izvlaÄÂi nož i s 18 uboda smrtno ranjava trudnu Marvu Al-Ã…Â erbini i nanosi teÅ¡ke ozljede njezinom mužu koji joj pritiÄÂe u pomoć. Da stvar bude gora, policajac koji je utrÄÂao u sudnicu nakon Å¡to je ÄÂuo povike pucao je u noge nesretnom suprugu žrtve misleći da je napadaÄÂ. Sve se desilo pred oÄÂima trogodiÅ¡njeg sina porodice Al Ã…Â erbini. U poÄÂetku su mediji izbjegavali komentirati sluÄÂaj, ocjenivÅ¡i ga kao zloÄÂin iz mržnje prema strancima, posebno prema sugraÄ‘anima islamske vjeroispovijesti. MeÄ‘utim, kako je vrijeme odmicalo i kako su svi detalji oko sluÄÂaja izlazili u javnost, postalo je oÄÂito da je ÄÂitav sluÄÂaj "inspiriran mržnjom prema strancima, ali poÄÂinjen od strane usamljenog ekstremiste."