VELIKI KORAK ZA ÄŒOVJEÄŒANSTVO
40. godišnjica prvog ljudskog stupanja na Mjesec
Datum objave:
20.07.2009
U SAD-u se u ponedjeljak obilježava 40 godina od povijesnog prvog ljudskog spuÅ¡tanja na Mjesec, ameriÄÂkih astronauta misije Apollo 11, jednog od najdojmiljivijih dogaÄ‘aja 20. stoljeća koji je u televizijskom i radijskom prijenosu pratilo oko 600 milijuna ljudi
Tog 20. srpnja 1969., u 16.18 sati po istoÄÂno-ameriÄÂkom vremenu, isprekidani glas Neila Armstronga, zapovjednika misije Apollo 11, objavio je ushićenoj publici na Zemlji: ‘Houston, ovdje Baza Mir. Eagle je sletio’, uz erupciju oduÅ¡evljenja u kontroli misije.
Improvizirajući i ruÄÂno upravljajući lunarnim modulom Eagle, Armstrong ga je spustio u podruÄÂju nazvanom More mira, izbjegavajući brojne stijene. U zadnjim sekundama spuÅ¡tanja, kompjutor Eaglea oglasio je alarm koji se kasnije pokazao greÅ¡kom, a kada je letjelica sletjela, ostalo je goriva za samo 30 sekundi leta, navodi ameriÄÂka svemirska agencija NASA u prigodnom osvrtu na svojoj web stranici. Armstrong je poslije priznao da ga je najviÅ¡e brinulo spuÅ¡tanje zbog ‘golemih nepoznanica i tisuću stvari na koje je trebalo paziti’.
Nedugo zatim, Armstrong je postao prvi ÄÂovjek koji je stupio na drugo svemirsko tijelo. SpustivÅ¡i se ljestvama iz kabine modula, zakoraÄÂio je u sivu praÅ¡inu Mjeseca uz glasovitu reÄÂenicu: ‘Ovo je mali korak za ÄÂovjeka, ali divovski skok za ÄÂovjeÄÂanstvo’.
Uskoro mu se pridružio Edwin ‘Buzz’ Aldrin, opisavÅ¡i mjeseÄÂevu povrÅ¡inu kao ‘veliÄÂanstvenu pustoš’.
Armstrog i Aldrin dva i pol su sata istraživali mjeseÄÂevu povrÅ¡inu, prikupljali uzorke i uzimali fotografije. Za sobom su ostavili ameriÄÂku zastavu, spomen na poginulu posadu Apolla 1, te spomen ploÄÂu na jednoj od nogu donjeg stadija Eaglea, s tekstom: ‘Ovdje su ljudi s planeta Zemlje prvi puta nogom stupili na Mjesec. Srpanj 1969. A.D. DoÅ¡li smo u miru ispred cijelog ÄÂovjeÄÂanstva’.
Dvojica astronauta potom su uzletjela s gornjim stadijem Eaglea i spojili se zapovjednim modulom Columbia, u kojem je treći ÄÂlan posede Apolla 11 Michael Collins, kružio u orbiti oko Mjeseca.
U Tihi ocean kod Havaja spustili su se 24. srpnja, ispunivÅ¡i obećanje predsjednika Johna F. Kennedya iz 1962. da će ÄÂovjek do kraja tog desetljeća stupiti na Mjesec.
Misija Apolla 11 poÄÂela je 16. srpnja lansiranjem iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi, na divovskoj raketi nosaÄÂu Saturn V, do danas najvećoj i najmoćnijoj raketi za svemirske letove, visokoj 110 metara i snage potiska od 3350 tona. Nakon jedne i pol orbite oko Zemlje, Apollo 11 kreće prema Mjesecu udaljenom 384 tisuće kilometara, u ÄÂiju orbitu stiže tri dana kasnije. Idućega dana, Armstrong i Aldrin odvajaju se u lunarnom modulu Eagle i poÄÂinju sa spuÅ¡tanjem.
Nakon Apolla 11, u iduće tri i pol godine, joÅ¡ je 10 ameriÄÂkih astronauta koraÄÂalo Mjesecom, do posljednje misije Apolla 17 u prosincu 1972., Å¡to je zadnji puta da su ljudi putovali svemirom izvan zemljine orbite.
AmeriÄÂka utrka za spuÅ¡tanje na Mjesec poÄÂela je sa strahom da su ih Rusi već nadmaÅ¡ili u svemiru, nakon Å¡to je u travnju 1961. ruski kozmonaut Juri Gagarin postao prvi ÄÂovjek u svemiru.
Kongres je odobrio izdvajanje oko šest milijarda dolara godišnje za program Apollo, ukupno 25 milijarda, što je ekvivalent za današnjih 140 milijarda, kako bi SAD prestigao SSSR na Mjesecu, a možda i na Marsu.
Rat u Vijetnamu, recesija i program suzbijanja siromaÅ¡tva, uÄÂinili su istraživanje Mjeseca luksuzom i program Apollo je okonÄÂan.
NASA-in program povratka na Mjesec do 2020. godine najavio je bivÅ¡i ameriÄÂki predsjednik George W. Bush u sijeÄÂnju 2004. NASA planira izgradnju stalne postaje s ljudskom posadom na jednom o mjeseÄÂevih polova, no financiranje tog programa je upitno, jer su sredstva s poÄÂetnih 110 milijardi dolara 2005., sada smanjena na oko 70 milijardi, Å¡to struÄÂnjaci drže nedostatnim.
Istodobno, Rusija je aktivirala zamrznuti program Luna-Glob, s mjeseÄÂevim orbiterom i modulom bez ljudske posade, koji bi se trebao spustiti 2012. Kina nastavlja s metodiÄÂnom, pažljivom provedbom svog svemirskog programa, a kao i NASA, planira do 2020. poslati astronaute na Mjesec. Indija se do 2015. namjerava pridružiti klubu zemalja koje su lansirale ljude u svemir.
NASA održava niz manifestacija s kojima će obilježiti 40. obljetnicu prvog spuštanja na Mjesec, u svojim svemirskim centrima u Cape Canaveralu i Houstonu, te svojim drugim svojim objektima u SAD-u, a svemirskoj agenciji pridružit će se Nacionalni muzej zrakoplovstva i svemira u Washingtonu, te srodne ustanove diljem SAD.
http://www.youtube.com/watch?v=8il6rx-9a3c